Republički zavod za zaštitu spomenika kulture raspisao je javnu nabavku za izvođenje zemljanih radova za potrebe arheoloških iskopavanja na lokalitetu "Bistrica", u okviru priprema za izgradnju akumulacije Klak.

To je deo velikog projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Bistrica, a procenjena vrednost radova iznosi 14,03 miliona dinara bez PDV-a.

Prema tehničkoj dokumentaciji, arheološka istraživanja biće sprovedena na području koje će u budućnosti zauzimati deo akumulacionog jezera. Radovi su planirani u četiri sektora, uključujući lokalitet utvrđenja Klak iznad reke Uvac, zonu podgrađa, plato sa ostacima objekata otkrivenim geofizičkim istraživanjima, kao i istočne padine obližnjeg brda na kojima su registrovani arheološki ostaci.

Najobimniji zahvat predviđen je na trećem sektoru, gde će biti istraživana površina dimenzija 30 x 30 metara sa evidentiranim ostacima objekta. Iskopavanja će se uglavnom obavljati ručno, dok će se mehanizacija koristiti za uklanjanje površinskih slojeva zemlje i vegetacije, kao i za formiranje istražnih rovova.

Posao obuhvata angažovanje fizičkih radnika za arheološka iskopavanja pod stalnim nadzorom stručnog tima, obezbeđivanje građevinske mehanizacije i kamiona za odvoz viška zemlje, kao i transport pronađenog arheološkog materijala do nadležnih muzeja.

Planirano trajanje radova je 65 radnih dana. Tokom istraživanja sav pronađeni pokretni arheološki materijal biće obrađen, opran i upakovan prema instrukcijama arheologa, dok će eventualni nalazi kamene plastike biti transportovani u nadležnu muzejsku ustanovu.

Ponude se mogu dostaviti do 19. juna.

EPS: Pojačavaju se pripreme za izgradnju RHE Bistrica

Sve su intenzivnije aktivnosti na pripremama za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Bistrica, najvažnijeg strateškog energetskog kapaciteta, ključnog za energetsku budućnost Srbije i regiona, saopštila je Elektroprivreda Srbije (EPS).

Priprema tehničke dokumentacije je u završnoj fazi, raspisan je i prvi tender za pripremne infrastrukturne radove, a nakon donošenja rešenja Vlade Republike Srbije o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju zemljišta i objekata, aktivno se razgovara sa predstavnicima opštinskih uprava Nova Varoš i Priboj, na čijem području će biti izgrađen ovaj ključni energetski kapacitet, snage oko 660 megavata.

Takođe, u saopštenju se navodi da su počeli i prvi razgovori sa vlasnicima nepokretnosti iz Priboja i Nove Varoši zbog eksproprijacije. To je potrebno za pripremne radove koji se odnose na rekonstrukciju postojeće i izgradnju nedostajuće infrastrukture, kao što su državni put i vodovod.

Predstavnici Elektroprivrede Srbije"su delu meštana i vlasnika čije će parcele biti prve u postupku eksproprijacije objasnili nadležnosti, kao i naredne korake u procesu. Ovakvi razgovori nastaviće se u narednom periodu, kako se budu odvijale aktivnosti u vezi sa postupkom eksproprijacije, stoji u saopštenju.

Biće potopljeno 17 domaćinstava kao i 10 vikendica

"Predviđeno je da objekti sistema reverzibilne HE Bistrica, uključujući i zemljište koje će biti potopljeno novom akumulacijom Klak, budu na površini od oko 700 hektara zemljišta. U skladu sa zakonskim odredbama i procedurama, kao i prema unapred pripremljenim planovima raseljavanja. Inače, na području koje je obuhvaćeno eksproprijacijom nalazi se 17 aktivnih domaćinstava, 10 vikendica i tri napuštena domaćinstva", poručili su ranije iz EPS-a za naš portal, ali još nije precizirano kako će tačno izgledati taj proces i šta će biti sa ljudima čiji će domovi biti potopljeni.

"Najveći energetski objekat"

Iz EPS-a napominju da je bliska saradnja svih učesnika neophodna i značajna za dalji razvoj projekta, te da je stoga intenzivirana i komunikacija između Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva za zaštitu životne sredine, Elektroprivrede Srbije i opština Nova Varoš, Priboj i Prijepolje.

"Reverzibilna HE "Bistrica" je najveći energetski objekat koji gradimo u Srbiji koji će ne samo ojačati energetiku i ekonomiju države, već će uticati i na privredu u ovim opštinama i najviše na to da lokalno stanovništvo ostane da živi u ovom kraju i razvija ga. Nastojimo da se ispune svi neophodni parametri i zahtevi u pogledu zaštite životne sredine, svesni toga da ovaj projekat određuje energetsku budućnost Srbije i omogućava sigurno priključenje i do 1.500 megavata kapaciteta koji koriste obnovljive izvore energije. To je jedan od strateških ciljeva našeg energetskog sektora u procesu energetske tranzicije i dekarbonizacije", rekao je Milan Aleksić, savetnik za kapitalne investicije u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Podsetimo, pošto je hidroelektrana Bistrica u funkciji od 1960. godine, neophodno je da bude sanirana, pogotovo jer se Srbija opredelila za usklađivanje svojih propisa sa zakonodavstvom EU u oblasti zaštite životne sredine.

Modernizovana hidroelektrana bi podržavala vetroelektrane i solarne elektrane, što bi omogućilo integraciju više izvora obnovljive energije u mrežu Srbije.

Novi objekat će se nalaziti između reka Uvca i Lima, a na Uvcu, 7,5 kilometara nizvodno od postojeće brane Radoinja se planira izgradnja brane Klak. Kako navode iz EPS-a, ukupna zapremina te akumulacije iznosiće 108 miliona kubnih metara vode, dok će se kao donja akumulacija u sistemu RHE iskoristiti postojeća akumulacija Potpeć na Limu.

EU sufinansira investicije u okviru Flagship 4 projekta – Obnovljiva energija – Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

(EUpravo zato)