Evropska unija je 2024. od Rusije kupila fosilna goriva za 22 milijarde evra dok je 19 milijardi evra potrošila na podršku Ukrajini u jeku rata sa Moskvom.
Prema proceni Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha (Crea), EU je od Rusije kupila naftu i gas za 21,9 milijardi evra, uprkos naporima evropskih država da smanje zavisnost od ruskih energenata.
Istovremeno, EU je prošle godine poslala 18,7 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini, kažu podaci Instituta za svetsku ekonomiju u Kilu.
"Kupovina ruskog fosilnog goriva je, sasvim jasno, slična slanju finansijske pomoći Kremlju i omogućavanje njegove invazije. To je praksa koja mora odmah da prestane da bi se obezbedila ne samo budućnost Ukrajine, nego i energetska bezbednost Evrope", izjavio je analitičar i jedan od autora izveštaja Vaibhav Ragunandan, prenosi Gardijan.
Istraživači su prikupili podatke o trgovini da bi procenili vrednost ruskog goriva prodatog širom sveta tokom treće godine rata. Podaci za februar 2025. još nisu dostupni, ali je procena urađena na osnovu uvoza iz januara.
U izveštaju se navodi da je ukupna globalna zarada Rusije od izvoza fosilnih goriva u trećoj godini rata bila 242 milijarde evra, a da je od početka invazije u februaru 2022. dostigla 847 milijardi.
Rusija do polovine svojih poreskih prihoda dobija iz sektora nafte i gasa, dok navodno pokušava da zaobiđe sankcije prevozom goriva starim i nedovoljno osiguranim tankerima, takozvanom "flotom u senci".
Ti brodovi Rusiji donose oko jedne trećine prihoda od izvoza fosilnog goriva, navodi Crea.
Prema proceni istraživača Crea, prihodi Rusije od nafte i gasa bi mogli da opadnu za 20 odsto jačanjem postojećih sankcija. Predlaže se i zabrana uvoza proizvoda od ruske nafte prerađene u nekoj drugoj zemlji. Na udaru je i protok gasa kroz gasovod "Turski tok".
U izveštaju se takođe poziva i na smanjenje uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije.
Ekonomista u Institutu u Kilu Kristof Trebeš rekao je da je upadljiva razlika između pomoći koji su donatori prikupili za rat u Ukrajini i u nekim ranijim ratovima, navodeći da evropski donatori troše na to u proseku manje od 0,1 odsto BDP-a godišnje.
"Mnoge zemlje su bile velikodušnije u prošlim sukobima. Nemačka je, na primer, prikupila mnogo brže i više pomoći za oslobođenje Kuvajta 1990/91, nego za Ukrajinu u uporedivom vremenskom periodu", rekao je on.
(EUpravo zato/Guardian)