Prva nedelja klimatske konferencije COP31, koja se održava u turskoj Antaliji, završava se, a lideri i dalje izbegavaju da pomenu fosilna goriva uprkos sve brojnijim upozorenjima da će svet premašiti granicu zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa, prenosi Euronews.

Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, obratila se učesnicima prošle nedelje opisujući nedavni talas ekstremnih vremenskih prilika i smrtonosnih šumskih požara koji su opustošili Evropu i ostatak sveta kao "leto istine".

"Nalazimo se na globalnoj prekretnici. Najnoviji izveštaj Ujedinjenih nacija je jasan, na putu smo da premašimo cilj od 1,5 stepeni Celzijusa i svaki delić stepena je važan", navela je.

Ona je predstavila prioritete EU za COP31, uključujući ubrzanje elektrifikacije i "jačanje globalnih partnerstava" radi izgradnje čistih ekonomija, ali u svom govoru nijednom nije pomenula fosilna goriva.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, fosilna goriva, odnosno ugalj, nafta i gas, ubedljivo su najveći uzročnik globalnih klimatskih promena. Ona su odgovorna za oko 68 odsto svetskih emisija gasova sa efektom staklene bašte i skoro 90 odsto ukupnih emisija ugljen-dioksida.

Fon der Lajenova je optužena da je "promašila suštinu" jer nije pomenula prelazak sa fosilnih goriva (TAFF), kao i zbog "slavljeničkog tona" koji je koristila, iako finansiranje klimatskih mera iz EU stagnira.

"Elektrifikacija mora da bude jasno povezana sa prelaskom sa fosilnih goriva. U suprotnom, to industriji fosilnih goriva daje pokriće da nastavi po starom, ostvarujući ogromne profite, dok se obični građani suočavaju sa sve većim računima za energiju i posledicama klimatskih promena", rekla je Kjara Martineli, direktorka organizacije Mreža za klimatsku akciju (Climate Action Network - CAN) Evropa.

cop31
Foto: EC - Audiovisual Service Cooperators/Necati Savas

Finska predstavila plan za postepeno ukidanje fosilnih goriva

Za postizanje sporazuma na samitu Ujedinjenih nacija potrebna je saglasnost svih učesnika, skoro 200 država, što znači da je napredak često spor i postepen.

Ipak, to nije sprečilo Finsku da tokom skupa predstavi novi nacionalni plan za napuštanje fosilnih goriva, sledeći primer Francuske, Nemačke i Holandije.

Više od 96 odsto električne energije u Finskoj se već proizvodi iz izvora koji nisu fosilna goriva, što je jedan od najvećih udela u svetu.

Međutim, energetski intenzitet finske privrede i potrošnja energije po stanovniku veoma su visoki zbog relativno velikog udela teške industrije, velikih udaljenosti koje građani prelaze i visokih potreba za grejanjem usled hladne klime.

U 2025. godini najveći pojedinačni izvor energije su bila drvna goriva, sa udelom od 28 odsto u ukupnoj potrošnji energije, dok su nuklearna energija i fosilna goriva činili 27, odnosno 18 odsto.

Glavni domaći izvori energije trenutno su goriva na bazi drveta, hidroenergija, energija vetra, solarna energija, otpad, treset i toplotne pumpe.

Finska, koja ima cilj da postane klimatski neutralna do 2035. godine, ipak nije utvrdila zakonski obavezujući rok za napuštanje fosilnih goriva. Njen plan prati proces iz Santa Marte o napuštanju fosilnih goriva, nakon što su sve odredbe o uspostavljanju plana za prelazak sa fosilnih goriva izbačene iz konačnog teksta COP30, održanog prošle godine u Belemu.

Ursula fon der Lajen i Antonio Gutereš na klimatskom samitu COP31
Foto: Dati Bendo/EC - Audiovisual Service

"Pozitivno je videti da sve više zemalja odgovara na poziv da planira svoju budućnost bez fosilnih goriva. Međutim, planovi moraju da budu više od pukog ponavljanja postojećih politika. Potrebno je da vidimo kako bogate zemlje ubrzavaju napuštanje fosilnih goriva kako bi svoje postupke uskladile sa globalnim klimatskim ciljevima", rekao je Romen Iualalen iz neprofitne organizacije "Oil Change International".

Postepeno ukidanje fosilnih goriva "nema smisla" bez finansiranja

Turska, Francuska, SAD i Italija su neke od zemalja koje su na godišnji klimatski samit dovele lobiste industrije fosilnih goriva, što je ponovo otvorilo pitanje ko dobija mesto za pregovaračkim stolom i koliko je sam proces kredibilan.

Domaćin samita, Turska, takođe se našla na meti kritika zbog velikog oslanjanja na ugalj, koji je i dalje njen najveći izvor električne energije.

Uprkos zalaganju za širenje obnovljivih izvora energije, nacionalni klimatski plan ove zemlje dopušta i povećanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, umesto njihovog smanjenja, dok Turska istovremeno intenzivira istraživanje nalazišta fosilnih goriva u Crnom moru i na jugu zemlje.

Zapravo, na samom početku COP31 u ponedeljak, 9. novembra, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan pohvalio se da je njegova zemlja otkrila nalazište nafte na svojoj teritoriji.

Potom je turski ministar energetike, Alparslan Bajraktar, koji je ranije tvrdio da su fosilna goriva neophodna za energetsku bezbednost, izjavio da zemlje u razvoju moraju da imaju pristup tehnologiji i finansiranju, jer u suprotnom neće moći da pređu na čistu energiju.

"Bez toga, govoriti ljudima da ne treba da troše ugalj i druga fosilna goriva nema nikakvog smisla". Moramo da proizvodimo ovu električnu energiju. Želeli bismo da je proizvodimo iz obnovljivih izvora. Želeli bismo da je proizvodimo iz nuklearne energije, ali je, naravno, za izgradnju nuklearnih elektrana potrebno ogromno finansiranje", naveo je.

cop31
Foto: EC - Audiovisual Service Cooperators/Necati Savas

Očekuje se da će finansiranje biti jedno od najspornijih pitanja u Antaliji, posebno kada je reč o obezbeđivanju sredstava za prilagođavanje klimatskim promenama i saniranje gubitaka i štete u zemljama koje su najranjivije na klimatske katastrofe, poput zemalja u razvoju i malih ostrvskih država.

Na COP29 u Bakuu 2024. godine, razvijene zemlje su se saglasile da do 2035. godine mobilišu najmanje 300 milijardi dolara (268 milijardi evra) godišnje za zemlje u razvoju, u okviru šireg cilja od 1,3 biliona dolara (1,63 biliona evra) iz javnih i privatnih izvora.

Na prošlogodišnjem COP30, vlade su se saglasile da teže najmanje trostrukom povećanju finansiranja mera prilagođavanja klimatskim promenama do 2035. godine, ali bez dogovora o početnoj osnovi za obračun, o tome ko će plaćati ili na koji način će novac biti obezbeđen.

Analitičari smatraju da bi jedan od „izvodljivih načina za postizanje značajnog rezultata“ u oblasti klimatskog finansiranja na COP31 bio potvrđivanje obećanja o utrostručavanju sredstava i dogovor o početnom iznosu od 40 milijardi dolara (36,2 milijarde evra), uz privremene ciljeve za period do 2035. godine i minimalni udeo bespovratnih sredstava u odnosu na kredite.

Međutim, izveštaj Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), objavljen nekoliko dana pre samita, pokazao je da bi čak i utrostručavanje trenutnog međunarodnog javnog finansiranja mera prilagođavanja klimatskim promenama pokrilo samo 23–29 odsto potreba zemalja u razvoju.

Obećanje o elektrifikaciji na COP31 dobija podršku, ali i kritike

Iako napuštanje fosilnih goriva nije na zvaničnom dnevnom redu COP31, ova tema već je postala predmet žustrih rasprava zbog naglog rasta cena nafte i gasa nakon rata protiv Irana koji predvode SAD.

Fosilna goriva postala su i sve veći razlog za zabrinutost u kontekstu turskog cilja "35 do 35". Njime bi se udeo električne energije u zadovoljavanju globalne potražnje za energijom povećao na 35 odsto do 2035. godine, sa današnjih oko 23 odsto.

Više od deset zemalja i nekoliko malih ostrvskih država javno je podržalo ovaj cilj, uključujući i britanskog premijera Endija Bernama, i to samo nekoliko nedelja nakon što je njegova vlada odobrila kontroverzni gasni projekat Džekdav u Severnom moru.

Fon der Lajenova je takođe podržala ovu inicijativu, ocenivši da je cilj dostižan i da će doprineti većoj energetskoj bezbednosti EU.

elektrana na ugalj
Foto: Shutterstock

Elektrifikacija podrazumeva zamenu tehnologija koje sagorevaju fosilna goriva električnom energijom, na primer, prelazak sa automobila na dizel na električno vozilo.

Međutim, kritičari upozoravaju da sama elektrifikacija neće iskoreniti upotrebu fosilnih goriva i da bi mogla da posluži kao izgovor vladama da povećanje proizvodnje električne energije u gasnim elektranama predstave kao napredak u ostvarivanju cilja "35 do 35".

"Prelazak sa nafte i gasa na električnu energiju smanjuje emisije samo ako se ta električna energija proizvodi iz čistih izvora. Zbog toga je ubrzana izgradnja kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora neupitna", rekla je Linda Kalčer, izvršna direktorka panevropskog istraživačkog centra "Strateške perspektive" (Strategic Perspectives).

"Solarna energija i energija vetra najjeftiniji su i među najbržim izvorima za izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije širom sveta, naročito sada kada su cene nafte i gasa naglo porasle. Ipak, ostaje rizik od daljeg vezivanja za fosilna goriva i ulaganja u neisplativa nalazišta nafte i gasa, posebno zato što rastuća potražnja za energijom u data centrima podstiče pozive na izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva", navodi se.

(EUpravo zato/Euronews)