Otkad je Evropska unija uvela sistem za naplatu prekogranične takse na emisije ugljen-dioksida - CBAM, domaće kompanije su morale da se prilagode novim standardima, a to se odnosi na industriju gvožđa i čelika, cementa, aluminijuma, đubriva, električne energije i vodonika.

Pošto su u pitanju veliki zagađivači, EU želi da uvozi robu koja što manje emituje štetne gasove, a upravo te emisije će biti oporezovane. Zbog toga je potrebno nabaviti CBAM sertifikate.  

Da bi se lakše izračunavalo koliko neki proizvođač ima ugrađenih CO2 emisija u proizvodima, osmišljen je poseban alat IntCO2, prvo regionalno softversko rešenje namenjeno proizvođačima robe od čelika i aluminijuma.

Ugovor su potpisali Centar za digitalnu transformaciju (CDT) i Centar za karbon menadžment i održivo poslovanje (CKM, saopštila je Privredna komora Srbije.

Saradnja je usmerena na predstavljanje IntCO2 rešenja kompanijama u Srbiji, prilagođenog kompanijama Zapadnog Balkana, koje su obuhvaćene zahtevima EU CBAM regulative, kao i na podršku njihovoj pripremi za monitoring i obračun emisija, CBAM izveštavanje i verifikaciju.

IntCO2 omogućava kompanijama da uspostave celovit, automatizovan i sledljiv sistem za monitoring, obračun i CBAM izveštavanje, uz organizovanje podataka, kalkulacija i dokumentacije neophodnih za CBAM verifikaciju ugrađenih emisija.

Kroz saradnju PKS i CKM biće realizovane zajedničke promotivne i informativne aktivnosti, sa ciljem da se domaćim proizvođačima približe praktični zahtevi CBAM regulative i predstavi način uspostavljanja pouzdanog i verifikabilnog internog MRV sistema, navedeno je u saopštenju.

Prvi stručni skup biće održan 29. septembra u sali Skupštine grada Kragujevca, o uspostavljanju internog, verifikabilnog sistema za CBAM izveštavanje.

U okviru skupa biće predstavljeno IntCO2 softversko rešenje, uz učešće predstavnika PKS i verifikacione organizacije.

Radnik u čeličani kao ilustracija teške industrije
Foto: Shutterstock

Šta su EU ETS i CBAM?

Inače, nije u pitanju nikakav nov namet. Kao što ETS postoji od 2005. godine, za CBAM se zna od 2019, a već godinama je bio poznat i 1. januar 2026, tačan datum kada je stupio na snagu.

Zemlje EU odavno plaćaju jednu posebnu vrstu "poreza" na emisije gasova staklene bašte, pre svega ugljen-dioksida. Od 2005. je na snazi sistem trgovanja emisijama (Emissions Trading System ili ETS), poseban instrument preko kojeg privreda, odnosno emiteri gasova staklene bašte, kupuju obavezne dozvole za emitovanje na posebnoj, uređenoj aukciji koja je zajednička za sve zemlje članice.

Svaki učesnik na tržištu koji kroz svoje poslovanje emituje štetne gasove, na primer time što proizvodi čelik, mora da prati i meri količinu svojih emisija posebnim, jasno definisanim metodama, i mora da kupi jednu dozvolu za svaku tonu emitovanog ugljen-dioksida (i drugih gasova staklene bašte).

Ako je ETS porez koji plaćaju emiteri u Evropskoj uniji, CBAM je porez koji plaćaju uvoznici strane robe u EU (ne proizvođači kao što je EPS). Dugoročni cilj je da ova dva mehanizma budu ogledalo jedan drugom, i da celokupna privreda koja ima veze sa evropskim tržištem plaća isto za svaku tonu emitovanog CO2.

CBAM važi za uvoznike iz zemalja koje nisu deo evropskog ETS-a, a to se odnosi i na Srbiju.

Ukratko, ukoliko se naše kompanije ne prilagode i ne okrenu "zelenijoj" proizvodnji, njihova roba će biti preskupa za uvoz u EU, što će se drastično odraziti na poslovanje.

(EUpravo zato/PKS)