Zamislite da se tokom praznične šetnje nađete u ulici kojom prolaze stotine ljudi maskiranih u demonska bića, sa ogromnim rogovima, dugim jezicima, oštrim zubima i teškim zvonima oko struka. Čuju se bubnjevi, zveket lanaca i glasno urlanje, dok maskirane figure prilaze publici i prolaze kroz masu.

Ovakvi prizori nisu deo horor filma, već tradicionalnih Krampus povorki koje se svakog decembra održavaju u Austriji, Sloveniji, severnoj Italiji i drugim delovima Evrope.

Iako na prvi pogled deluju zastrašujuće, Krampus festivali imaju dugu istoriju i predstavljaju važan deo lokalne kulture. Njihovo značenje povezano je sa starim zimskim običajima, verovanjima o borbi dobra i zla i tradicijom obeležavanja praznika Svetog Nikole.

Ko je zapravo Krampus i šta predstavlja?

Krampus je mitsko biće iz alpskog folklora, najčešće predstavljeno kao mešavina čoveka, jarca i demona. Prepoznatljiv je po velikim rogovima, krznu, dugom jeziku, zastrašujućem licu i lancima kojima pravi buku dok prolazi ulicama.

U tradicionalnim pričama on je pratilac Svetog Nikole, odnosno njegov mračni dvojnik. Dok Sveti Nikola nagrađuje dobru i poslušnu decu slatkišima i poklonima, Krampus ima zadatak da opomene i zaplaši onu koja nisu bila dobra tokom godine.

U nekim verzijama narodnih priča nosi snop brezovih grančica kojima simbolično preti nestašnoj deci, dok se u drugim pojavljuje sa velikom korpom ili vrećom u koju navodno stavlja neposlušne mališane.

Njegova uloga nije samo da zastrašuje. Krampus predstavlja suprotnost dobroti i nagradi koju simbolizuje Sveti Nikola, pa se kroz ovaj običaj deci na slikovit način prenosila poruka o ponašanju, odgovornosti i posledicama njihovih postupaka.

Naziv Krampus najčešće se povezuje sa staronemačkom rečju koja označava kandžu ili kuku, što se uklapa u njegov prepoznatljiv izgled.

Da li je Krampus paganskog porekla?

Poreklo Krampusa nije u potpunosti razjašnjeno.

Često se može čuti da je reč o drevnom paganskom biću koje je postojalo mnogo pre hrišćanstva i koje je kasnije postalo deo običaja vezanih za Svetog Nikolu.

Ipak, istoričari i istraživači folklora upozoravaju da za takvo jednostavno objašnjenje ne postoje dovoljno čvrsti dokazi.

Pojedini elementi tradicije, poput maskiranja, buke, životinjskih rogova i povorki tokom zime, mogu se povezati sa starijim evropskim običajima. Međutim, prepoznatljivi prikazi Krampusa imaju jasne paralele i u srednjovekovnoj evropskoj umetnosti, posebno u predstavama đavola i demonskih bića.

Prema istraživanju koje je objavila Kongresna biblioteka SAD, Krampus je najjasnije dokumentovan u nemačkom govornom području, naročito u Austriji i Bavarskoj, dok se slične tradicije pojavljuju i u susednim slovenskim, mađarskim i drugim evropskim kulturama.

Tokom 19. veka Krampus je postao sve prisutniji na božićnim marketima, a popularnost su mu dodatno donele ilustrovane praznične razglednice na kojima je prikazivan u različitim, često šaljivim i grotesknim situacijama.

Kada se održavaju Krampus festivali?

Glavni datum vezan za Krampusa je 5. decembar, poznat kao Krampusnacht, odnosno Krampusova noć. Dan kasnije, 6. decembra, obeležava se praznik Svetog Nikole.

U mnogim mestima povorke se održavaju upravo uveče 5. decembra, ali pojedini gradovi organizuju događaje već od sredine novembra, tokom adventa i na drugim decembarskim datumima.

Manifestacije su poznate pod nazivom Krampuslauf, što u prevodu znači Krampusova trka ili povorka.

U njima učestvuju organizovane grupe maskiranih ljudi, poznate kao Passen. Članovi grupa često mesecima pripremaju kostime, izrađuju maske od drveta i uvežbavaju nastupe.

Kostimi su najčešće napravljeni od životinjskog krzna, dok su maske ručno rezbarene i ukrašene rogovima, zubima i drugim detaljima. Oko struka se nose velika zvona, a pojedini učesnici koriste lance, baklje i druge rekvizite.

Povorke mogu biti vrlo bučne i intenzivne, a u pojedinim mestima maskirani učesnici prilaze publici i izvode simbolične predstave zastrašivanja. Zbog toga organizatori često obezbeđuju posebne prostore za gledaoce i pravila ponašanja tokom manifestacije.

 Austrija - srce Krampus tradicije

Ako želite da doživite najautentičniju atmosferu Krampus festivala, Austrija je prva destinacija koju treba razmotriti.

Krampus sa detetom u rukama na bečkom festivalu
Foto: EUpravo zato/Milena Antonijević

Ovaj običaj posebno je zastupljen u pokrajinama Salzburg, Tirol, Štajerska i Koruška. U mnogim manjim mestima tradicija se prenosi generacijama, a lokalne grupe čuvaju specifične maske, kostime i rituale.

Jedno od najpoznatijih područja je dolina Gastein, gde se organizuju velike povorke sa velikim brojem učesničkih grupa. Prema podacima austrijske turističke organizacije, u pojedinim manifestacijama učestvuje oko 100 grupa, poznatih kao Passen.

Posebnost ovog kraja je i običaj poznat kao "Rempeln", tokom kojeg se maskirani učesnici simbolično nadmeću i odmeravaju snagu ramenima. U lokalnoj tradiciji ovaj ritual predstavlja borbu protiv zla.

Velike manifestacije održavaju se i u Salcburgu, Insbruku i brojnim tirolskim mestima. Jedna od posebno poznatih lokacija je i Seefeld, gde se okupljaju grupe iz različitih delova alpskog regiona.

Krampus sa detetom u rukama na bečkom festivalu
Krampus sa detetom u rukama na bečkom festivalu Foto: EUpravo zato/Milena Antonijević

Slovenija - Krampus je poznat i pod imenom Parkelj

Krampus tradicija nije ograničena samo na Austriju. Veoma je prisutna i u Sloveniji, gde je ovo biće poznato kao Parkelj.

U slovenačkom folkloru Parkelj ima sličnu ulogu kao austrijski Krampus: prati Svetog Nikolu i opominje decu koja nisu bila poslušna.

Povorke se organizuju u različitim delovima zemlje, a među poznatijim mestima su Maribor i Goričane, nedaleko od Ljubljane.

Posebno su zanimljive manifestacije u kojima učestvuju grupe iz više evropskih država, sa stotinama maskiranih učesnika i hiljadama posetilaca.

Parkelj festival u Sloveniji
Foto: Shutterstock

U Sloveniji postoji i simpatična gastronomska strana ove tradicije. Pred praznik Svetog Nikole pripremaju se slatkiši i peciva u obliku Parkelja, koja se često prave za decu.

Italija - najpoznatije povorke u Južnom Tirolu

Na severu Italije, u regionu Južni Tirol, Krampus tradicija ima posebno mesto u lokalnoj kulturi.

Ovde se ova bića često nazivaju Tuifl, a manifestacije se održavaju u brojnim mestima tokom adventa.

Jedna od najpoznatijih povorki organizuje se u Dobijaku (Dobbiaco), u dolini Pustertal. Ovaj događaj važi za jednu od najstarijih i najvećih Krampus manifestacija u Južnom Tirolu, a okuplja oko 600 učesnika iz Italije, Austrije, Nemačke i Švajcarske.

Veliki broj posetilaca privlače i povorke u Bolcanu, Meranu i Brixenu.

Posebnost južnotirolskih Krampusa su izuzetno detaljne drvene maske, često ručno izrađene od lokalnih vrsta drveta, kao i kostimi od prirodnog krzna. Svaka grupa neguje sopstveni izgled i karakteristične detalje.

Nemačka, Švajcarska i druge zemlje

U nemačkoj pokrajini Bavarskoj, posebno u područjima blizu austrijske granice, održavaju se povorke sa maskiranim Krampusima. U pojedinim mestima tradicija se prepliće sa običajima poznatim kao Perchtenlauf.

Krampus festival u Nemačkoj
Foto: Shutterstock

U Švajcarskoj postoje srodni zimski običaji, a u nekim krajevima pojavljuju se figure poznate kao Schmutzli, pratilac Svetog Nikole.

Krampus i Perhte nisu isto

Jedna od čestih zabuna jeste poistovećivanje Krampusa i Perhti (Perchten), iako je reč o različitim folklornim figurama.

Krampus je prvenstveno povezan sa Svetim Nikolom i kažnjavanjem nestašne dece. Njegova glavna sezona je početak decembra.

Perhte su, s druge strane, figure iz alpskih zimskih verovanja koje se najčešće pojavljuju tokom perioda između Božića i Bogojavljenja, mada se lokalni običaji razlikuju. Njihova uloga u narodnim predanjima povezana je sa isterivanjem zlih zimskih duhova, zaštitom domaćinstava i simboličnim čišćenjem prostora pred dolazak nove godine.

Perhte često nose drugačije kostime, ponekad sa zvonima i raskošnim maskama, a njihova pojava prati glasna muzika i ritualne povorke.

Turistička atrakcija koja čuva staru tradiciju

Krampus festivali danas su mnogo više od lokalnih narodnih običaja. Postali su važan deo zimske turističke ponude alpskih zemalja i privlače posetioce koji žele da dožive drugačiju stranu evropskih božićnih praznika.

Za razliku od klasičnih adventskih manifestacija, koje su uglavnom posvećene svetlima, muzici i prazničnim specijalitetima, Krampus povorke nude nešto potpuno drugačije, spoj folklora, istorije, zanatstva i spektakla.

Ipak, iza zastrašujućih maski krije se običaj koji lokalne zajednice i dalje smatraju važnim delom svog identiteta. Izrada kostima, ručno rezbarenje maski i organizacija povorki zahtevaju mnogo vremena i prenose se sa generacije na generaciju.

Za turiste koji planiraju zimsko putovanje po Evropi, početak decembra može biti idealna prilika da posete Austriju, Sloveniju ili Južni Tirol i upoznaju tradiciju koja je potpuno drugačija od uobičajenog božićnog ambijenta.

Jer dok jedni u decembru čekaju Svetog Nikolu i poklone, u alpskim gradovima postoji i druga strana praznične priče, ona u kojoj ulicama vladaju rogovi, krzno, zvona i Krampus.

(EUpravo zato)