Zamislite da se tokom praznične šetnje nađete u ulici kojom prolaze stotine ljudi maskiranih u demonska bića, sa ogromnim rogovima, dugim jezicima, oštrim zubima i teškim zvonima oko struka. Čuju se bubnjevi, zveket lanaca i glasno urlanje, dok maskirane figure prilaze publici i prolaze kroz masu.
Ovakvi prizori nisu deo horor filma, već tradicionalnih Krampus povorki koje se svakog decembra održavaju u Austriji, Sloveniji, severnoj Italiji i drugim delovima Evrope.
Iako na prvi pogled deluju zastrašujuće, Krampus festivali imaju dugu istoriju i predstavljaju važan deo lokalne kulture. Njihovo značenje povezano je sa starim zimskim običajima, verovanjima o borbi dobra i zla i tradicijom obeležavanja praznika Svetog Nikole.
Ko je zapravo Krampus i šta predstavlja?
Krampus je mitsko biće iz alpskog folklora, najčešće predstavljeno kao mešavina čoveka, jarca i demona. Prepoznatljiv je po velikim rogovima, krznu, dugom jeziku, zastrašujućem licu i lancima kojima pravi buku dok prolazi ulicama.
U tradicionalnim pričama on je pratilac Svetog Nikole, odnosno njegov mračni dvojnik. Dok Sveti Nikola nagrađuje dobru i poslušnu decu slatkišima i poklonima, Krampus ima zadatak da opomene i zaplaši onu koja nisu bila dobra tokom godine.
U nekim verzijama narodnih priča nosi snop brezovih grančica kojima simbolično preti nestašnoj deci, dok se u drugim pojavljuje sa velikom korpom ili vrećom u koju navodno stavlja neposlušne mališane.
Njegova uloga nije samo da zastrašuje. Krampus predstavlja suprotnost dobroti i nagradi koju simbolizuje Sveti Nikola, pa se kroz ovaj običaj deci na slikovit način prenosila poruka o ponašanju, odgovornosti i posledicama njihovih postupaka.
Naziv Krampus najčešće se povezuje sa staronemačkom rečju koja označava kandžu ili kuku, što se uklapa u njegov prepoznatljiv izgled.
Da li je Krampus paganskog porekla?
Poreklo Krampusa nije u potpunosti razjašnjeno.
Često se može čuti da je reč o drevnom paganskom biću koje je postojalo mnogo pre hrišćanstva i koje je kasnije postalo deo običaja vezanih za Svetog Nikolu.
Ipak, istoričari i istraživači folklora upozoravaju da za takvo jednostavno objašnjenje ne postoje dovoljno čvrsti dokazi.
Pojedini elementi tradicije, poput maskiranja, buke, životinjskih rogova i povorki tokom zime, mogu se povezati sa starijim evropskim običajima. Međutim, prepoznatljivi prikazi Krampusa imaju jasne paralele i u srednjovekovnoj evropskoj umetnosti, posebno u predstavama đavola i demonskih bića.
Prema istraživanju koje je objavila Kongresna biblioteka SAD, Krampus je najjasnije dokumentovan u nemačkom govornom području, naročito u Austriji i Bavarskoj, dok se slične tradicije pojavljuju i u susednim slovenskim, mađarskim i drugim evropskim kulturama.
Tokom 19. veka Krampus je postao sve prisutniji na božićnim marketima, a popularnost su mu dodatno donele ilustrovane praznične razglednice na kojima je prikazivan u različitim, često šaljivim i grotesknim situacijama.
Kada se održavaju Krampus festivali?
Glavni datum vezan za Krampusa je 5. decembar, poznat kao Krampusnacht, odnosno Krampusova noć. Dan kasnije, 6. decembra, obeležava se praznik Svetog Nikole.
U mnogim mestima povorke se održavaju upravo uveče 5. decembra, ali pojedini gradovi organizuju događaje već od sredine novembra, tokom adventa i na drugim decembarskim datumima.
Manifestacije su poznate pod nazivom Krampuslauf, što u prevodu znači Krampusova trka ili povorka.
U njima učestvuju organizovane grupe maskiranih ljudi, poznate kao Passen. Članovi grupa često mesecima pripremaju kostime, izrađuju maske od drveta i uvežbavaju nastupe.
Kostimi su najčešće napravljeni od životinjskog krzna, dok su maske ručno rezbarene i ukrašene rogovima, zubima i drugim detaljima. Oko struka se nose velika zvona, a pojedini učesnici koriste lance, baklje i druge rekvizite.
Povorke mogu biti vrlo bučne i intenzivne, a u pojedinim mestima maskirani učesnici prilaze publici i izvode simbolične predstave zastrašivanja. Zbog toga organizatori često obezbeđuju posebne prostore za gledaoce i pravila ponašanja tokom manifestacije.
Austrija - srce Krampus tradicije
Ako želite da doživite najautentičniju atmosferu Krampus festivala, Austrija je prva destinacija koju treba razmotriti.
Ovaj običaj posebno je zastupljen u pokrajinama Salzburg, Tirol, Štajerska i Koruška. U mnogim manjim mestima tradicija se prenosi generacijama, a lokalne grupe čuvaju specifične maske, kostime i rituale.
Jedno od najpoznatijih područja je dolina Gastein, gde se organizuju velike povorke sa velikim brojem učesničkih grupa. Prema podacima austrijske turističke organizacije, u pojedinim manifestacijama učestvuje oko 100 grupa, poznatih kao Passen.
Posebnost ovog kraja je i običaj poznat kao "Rempeln", tokom kojeg se maskirani učesnici simbolično nadmeću i odmeravaju snagu ramenima. U lokalnoj tradiciji ovaj ritual predstavlja borbu protiv zla.
Velike manifestacije održavaju se i u Salcburgu, Insbruku i brojnim tirolskim mestima. Jedna od posebno poznatih lokacija je i Seefeld, gde se okupljaju grupe iz različitih delova alpskog regiona.
Slovenija - Krampus je poznat i pod imenom Parkelj
Krampus tradicija nije ograničena samo na Austriju. Veoma je prisutna i u Sloveniji, gde je ovo biće poznato kao Parkelj.
U slovenačkom folkloru Parkelj ima sličnu ulogu kao austrijski Krampus: prati Svetog Nikolu i opominje decu koja nisu bila poslušna.
Povorke se organizuju u različitim delovima zemlje, a među poznatijim mestima su Maribor i Goričane, nedaleko od Ljubljane.
Posebno su zanimljive manifestacije u kojima učestvuju grupe iz više evropskih država, sa stotinama maskiranih učesnika i hiljadama posetilaca.
U Sloveniji postoji i simpatična gastronomska strana ove tradicije. Pred praznik Svetog Nikole pripremaju se slatkiši i peciva u obliku Parkelja, koja se često prave za decu.
Italija - najpoznatije povorke u Južnom Tirolu
Na severu Italije, u regionu Južni Tirol, Krampus tradicija ima posebno mesto u lokalnoj kulturi.
Ovde se ova bića često nazivaju Tuifl, a manifestacije se održavaju u brojnim mestima tokom adventa.
Jedna od najpoznatijih povorki organizuje se u Dobijaku (Dobbiaco), u dolini Pustertal. Ovaj događaj važi za jednu od najstarijih i najvećih Krampus manifestacija u Južnom Tirolu, a okuplja oko 600 učesnika iz Italije, Austrije, Nemačke i Švajcarske.
Veliki broj posetilaca privlače i povorke u Bolcanu, Meranu i Brixenu.
Posebnost južnotirolskih Krampusa su izuzetno detaljne drvene maske, često ručno izrađene od lokalnih vrsta drveta, kao i kostimi od prirodnog krzna. Svaka grupa neguje sopstveni izgled i karakteristične detalje.
Nemačka, Švajcarska i druge zemlje
U nemačkoj pokrajini Bavarskoj, posebno u područjima blizu austrijske granice, održavaju se povorke sa maskiranim Krampusima. U pojedinim mestima tradicija se prepliće sa običajima poznatim kao Perchtenlauf.
U Švajcarskoj postoje srodni zimski običaji, a u nekim krajevima pojavljuju se figure poznate kao Schmutzli, pratilac Svetog Nikole.
Turistička atrakcija koja čuva staru tradiciju
Krampus festivali danas su mnogo više od lokalnih narodnih običaja. Postali su važan deo zimske turističke ponude alpskih zemalja i privlače posetioce koji žele da dožive drugačiju stranu evropskih božićnih praznika.
Za razliku od klasičnih adventskih manifestacija, koje su uglavnom posvećene svetlima, muzici i prazničnim specijalitetima, Krampus povorke nude nešto potpuno drugačije, spoj folklora, istorije, zanatstva i spektakla.
Ipak, iza zastrašujućih maski krije se običaj koji lokalne zajednice i dalje smatraju važnim delom svog identiteta. Izrada kostima, ručno rezbarenje maski i organizacija povorki zahtevaju mnogo vremena i prenose se sa generacije na generaciju.
Za turiste koji planiraju zimsko putovanje po Evropi, početak decembra može biti idealna prilika da posete Austriju, Sloveniju ili Južni Tirol i upoznaju tradiciju koja je potpuno drugačija od uobičajenog božićnog ambijenta.
Jer dok jedni u decembru čekaju Svetog Nikolu i poklone, u alpskim gradovima postoji i druga strana praznične priče, ona u kojoj ulicama vladaju rogovi, krzno, zvona i Krampus.
(EUpravo zato)