Ministar životne sredine i energetike Grčke Stavros Papastavru izjavio je da je veoma verovatno da će u septembru biti potpisani sporazumi sa operaterima iz Severne Makedonije i Srbije o učešću u Vertikalnom gasnom koridoru.

Reč je o strateškom međunarodnom projektu koji povezuju gasovodnu infrastrukturu zemalja Jugoistočne i Srednje Evrope radi snabdevanja gasom preko Grčke, s naglaskom na terminale za prijem tečnog prirodnog gasa.

Grčki ministar je u intervjuu za grčku televiziju Antena podsetio na sastanak koji je održan sredinom maja u Atini, a kome su prisustvovali ministara energetike Severne Makedonije, Srbije, Bugarske i Grčke, na kojem je odlučeno o proširenju Vertikalnog gasnog koridora.

Kako je prenela agencija MIA, o tom koridoru je bilo reči i na sastanku 10. jula, kome su prisustvovali predstavnik grčkog operatera prenosa prirodnog gasa DESFA, operater prenosnih sistema iz zemalja Vertikalnog koridora, Grčke, Bugarske, Mađarske, Ukrajine, Rumunije, Severne Makedonije i Srbije, kao i kompanija Gastrade i ICGB.

"I Srbija i Severna Makedonija su došle na ministarski sastanak koji smo održali i izrazile želju da učestvuju. Pre deset dana smo se ponovo ovde sastali sa operaterima, a u septembru je veoma verovatno da će biti potpisani sporazumi sa operaterima iz Severne Makedonije i Srbije o njihovom učešću u Vertikalnom koridoru", rekao je Papastavru.

Papastavru je rekao da je Grčka već energetsko čvorište regiona, objasvši da je ranije u njegovu zemlju ulazilo šest milijardi kubnih metara prirodnog gasa, sve namenjeno potrošnji, a da sada "ulazi 17 milijardi kubnih metara, od kojih šest ostaje, a 11 ide gore", ka severu.

"Na ovaj način naša zemlja je iskoristila svoj geografski položaj između kontinenata i postala geopolitička sila. To se neće desiti preko noći, ali Vertikalni koridor je već stvarnost", naglasio je grčki ministar životne sredine i energetike Stavros Papastavru.

Novi pravac

Uključivanje Srbije u Vertikalni gasni koridor predstavlja važan korak ka dodatnoj diversifikaciji snabdevanja i uključivanje više izvora gasa.

Grčka se u poslednjih nekoliko godina naročito angažovala i intenzivno radi na razvoju uloge energetskog čvorišta regiona. Ranije je do Grčke stizalo oko šest milijardi kubnih metara prirodnog gasa, koji je bio namenjen domaćoj potrošnji, a sada ta količina iznosi oko 17 milijardi kubnih metara, od čega se oko 11 milijardi kubnih metara transportuje dalje, ka severu Evrope.

Njihova uloga i angažovanje, važni su i za Srbiju, kojoj bi novi koridor mogao da znači pristup gasu iz više izvora, uključujući mogućnosti dopreme preko grčkih terminala za tečni prirodni gas (LNG), kao i preko regionalnih gasovoda koji povezuju zemlje Balkana.

(EUpravo zato/Biznis.rs)