Troškovi rada po satu u evrozoni su u četvrtom kvartalu 2024. godine porasli za 3,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u Evropskoj uniji zabeležen rast od 4,3 odsto, pokazuju podaci Eurostata, statističke kancelarije Evropske unije.

U ovom kontekstu, troškovi rada odnose se na ukupne troškove koje poslodavci snose za zapošljavanje radnika po satu rada. Glavne komponente troškova rada su plate i naknade zaposlenima, kao i drugi troškovi rada koji nisu povezani sa platama.

U evrozoni su troškovi plata i naknada po satu porasli za 4,1 odsto, dok je komponenta troškova koja nije povezana s platama porasla za 2,6 odsto. U EU su u istom periodu troškovi plata i naknada po satu porasli za 4,7 odsto, dok su drugi troškovi rada porasli za 3,0 odsto.

Razlika između evrozone i Evropske unije

Evropska unija je politička i ekonomska unija 27 evropskih država koje sarađuju u različitim oblastima, uključujući trgovinu, slobodno kretanje ljudi, zajedničke zakone i politike. Ne koriste sve članice EU evro kao zvaničnu valutu.

Evrozona je grupa od 20 zemalja članica EU koje su usvojile evro kao svoju zvaničnu valutu. Sve zemlje evrozone su deo EU, ali ne koriste sve zemlje EU evro (npr. Poljska, Mađarska i Švedska zadržale su svoje valute).

Dakle, EU je šira političko-ekonomska zajednica, dok je evrozona specifična grupa zemalja unutar EU koje koriste evro.

Različiti sektori privrede

Kada se posmatraju sektori privrede, troškovi rada u evrozoni porasli su za 3,3 odsto u neprofitnom sektoru i za 3,9 odsto u poslovnom sektoru. Najveći rast zabeležen je u industriji, gde je iznosio 4,3 odsto, zatim u građevinarstvu sa rastom od 4,0 odsto i u sektoru usluga, gde su troškovi porasli za 3,7 odsto.

U EU su troškovi rada u neprofitnom sektoru porasli za 4,1 odsto, dok je u poslovnom sektoru rast iznosio 4,4 odsto. Po sektorima, najviše su rasli u industriji, gde su povećani za 4,9 odsto, u građevinarstvu za 4,5 odsto i u sektoru usluga za 4,2 odsto.

Posmatrano po delatnostima, u EU su najviše porasli troškovi plata u rudarstvu, gde su povećani za 6,8 odsto, dok je sektor umetnosti, zabave i rekreacije zabeležio rast od 5,6 odsto. S druge strane, najmanji rast zabeležen je u sektoru nekretnina, gde su troškovi porasli za 2,9 odsto.

Kada je reč o komponenti troškova rada koja nije povezana s platama, najveći rast u EU zabeležen je u rudarstvu, gde je porast iznosio 7,1 odsto, kao i u sektoru administrativnih i pomoćnih usluga, gde su troškovi povećani za 4,4 odsto. Najmanji rast, od svega 1,3 odsto, evidentiran je u sektoru nekretnina.

Najveći rast troškova plata u komšiluku, prati Poljska

Kada se posmatraju pojedinačne države članice, najveći rast troškova plata po satu u četvrtom kvartalu 2024. godine zabeležen je u Hrvatskoj, gde su troškovi povećani za 13,9 odsto, zatim u Poljskoj sa rastom od 13,8 odsto, Rumuniji sa 13,1 odsto i Bugarskoj sa 13,0 odsto.

Još tri zemlje EU su zabeležile rast od 10 odsto ili više, a to su Mađarska sa 11,9 odsto, Letonija sa 11,4 odsto i Litvanija sa 10,7 odsto. U Švedskoj su ukupni troškovi rada porasli za 3,8 odsto.

Najmanje su porasli troškovi rada u Luksemburgu, 0,8 odsto.

(EUpravo zato)