Tokom pandemije koronavirusa, rad od kuće je za mnoge postao nova realnost. Milioni zaposlenih su svoje kancelarije zamenili trpezarijskim stolovima i dnevnim sobama. Godinama kasnije, mnogi su se navikli na stečenu slobodu, ali sve veći broj šefova želi da se njihovi timovi vrate u kancelariju. Prema analizi koju je objavio nemački Bild, ključno pitanje je: koliko je danas rasprostranjen rad od kuće?

Prema najnovijoj analizi karijerne platforme Zeti, uprkos želji poslodavaca da se vrate u kancelariju, veliki broj ljudi i dalje radi od kuće. Trenutno 23,5 odsto zaposlenih redovno radi na daljinu, od čega 13,2 odsto to čini svakodnevno.

Poređenja radi, tokom lokadauna 2020. godine, ovaj udeo je bio 27 odsto, dok je pre pandemije bio samo oko 12 odsto. Podaci pokazuju da IT stručnjaci, samozaposleni (39 odsto) i menadžeri i rukovodioci (40,5 odsto) najčešće rade od kuće.

Kajo Sampajo, autor časopisa Zeti i sertifikovani savetnik za karijeru, objašnjava prednosti rada na daljinu.

"Rad od kuće daje zaposlenima slobodu da duže spavaju, izbegavaju putovanje na posao i prave pauze kada im zaista trebaju. Ovo povećava zadovoljstvo, jača lojalnost kompaniji i služi kao prevencija pregorevanja. U krajnjoj liniji, ovo može smanjiti broj dana provedenih na bolovanju i povećati produktivnost", ističe Sampajo.

Strah od gubitka kontrole: Kako reaguju poslodavci?

S druge strane, poslodavci se plaše pada efikasnosti kada zaposleni nisu direktno nadgledani u kancelariji. Iako relevantne studije ne pokazuju opšti pad produktivnosti, zabrinutost je evidentna. Na primer, u SAD, približno tri od četiri kompanije priznaju da koriste alate za digitalni nadzor, kao što su praćenje aktivnosti na ekranu ili snimanje pokreta miša.

Mlađa generacija ima jasan stav o ovom pitanju. Čak 35 odsto mladih ljudi uzrasta od 16 do 24 godine preferira rad od kuće, a za 40 odsto njih ova opcija je ključni kriterijum pri izboru posla.

Međutim, važno je napomenuti da pravni okvir nije uvek na strani zaposlenog. Prema nemačkom radnom pravu, na koje se poziva originalni članak, ne postoji opšte zakonsko pravo na rad od kuće. Takva opcija zavisi isključivo od dogovora sa poslodavcem, odnosno da li je definisana ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

(EUpravo zato/Poslovni)