Budućnost Evrope bi mogla biti bolja povezanost, gde bi putnici mogli da stignu od Pariza do Madrida za samo 90 minuta, bez gotovo ikakvih emisija gasova sa efektom staklene bašte. To je budućnost koju tehnologija hyperloop obećava: pokretljivost bez problema, velike brzine i klimatski bezbednu. Nju nazivaju i "metkom u cevi".

Ovo bi uskoro moglo biti realnost i za Srbiju i region.

Koncept je privukao značajnu pažnju širom kontinenta poslednjih godina i pokrenuo debatu u vezi sa njegovim potencijalom, izazovima i budućim izgledima. Zato je Evropska unija u okviru programa Horizont Evropa čiji su fokus inovacije i istraživanja pokrenula javni poziv "Hyperloop - Roadmap towards industrialization and harmonized implementable concept". U bukvalnom smislu, on se prevodi kao "Putokaz ka industrijalizaciji i usaglašen koncept za implementaciju" sa fokusom na tehnologiju hyperloop.

Šta je Hyperloop?

Hyperloop je jedan od najambicioznijih projekata u domenu saobraćajne infrastrukture i transporta. Reč je o mašini nalik na superbrze vozove koja se kreće u posebnom okruženju u kome vlada potpuni vakum, dok je za pogon zadužena turbina koja je u mogućnosti da razvije brzinu i do 1200 kilometara na čas. Njegovi zagovornici ga proglašavaju daleko efikasnijim od letova na kratkim razdaljinama, brze željeznice i teretnih kamiona.

O ovome je nekada govorio Ilon Mask. Ali otkako je predstavio koncept za koji je rekao da može prevoziti putnike skoro 645 kilometara između Los Angelesa i San Francisca za 30 minuta, on je napredovao mnogo sporijim tempom u stvarnom svetu.

Za ovaj javni poziv koji je namenjen teritorijama Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije, Evropska unija namenila je 13.500.000 evra. Poziv je otvoren do 7. maja. O čemu se radi?

Za početak, kako je istaknuto na zvaničnoj stranici Evropske komisije posvećenoj fondovima za razvoj, javni poziv treba da ima nekoliko zadataka.

Prvi od njih je tehnička harmonizacija.

Tehnička harmonizacija, odnosno interoperabilnost, kada je u pitanju hyperloop tehnologija znači da države treba zajednički da identifikuju šta znači operativnost, bezbednosnost i pouzdanost kada je u pitanju ova tehnologija. Analiza opasnosti treba da bude sprovedena sa ciljem definisanja zajednički dogovorenog arhitektonskog dizajna. Ovo treba da ba pruži zajednički pogled na glavne pružaoce ove tehnologije, kao i promoterе. Očekuje se da će ovaj zadatak biti osnova za buduće usvajanje tržišta hyperloop tehnologija.

Koncept dizajna i validacija ključnih podsistema je drugi važan zadatak. Prema njemu moraju jasno biti postavljene propozicije dizajna a pored toga, u ovom toku procesa neophodno je validirati dokaz o konceptu radi izvođenja testova kompatibilnosti različitih podsistema za vozilo i/ili infrastrukturu različitih dobavljača rešenja.

Da bi se uspešno postigli očekivani rezultati, akcije koje će biti finansirane u okviru ove teme treba da istraže, razviju i sprovedu sve sledeće istraživačke aktivnosti:

  • Tehnička harmonizacija, planovi puta ka industrijskoj revoluciji i primenjivost

Istraživački rad treba da se fokusira na identifikaciju realnih slučajeva (npr. teret/putnici/mešoviti operativni scenarii u gradskim/međugradskim/dugim relacijama/međunarodnim prevozima) procenom mogućih poslovnih slučajeva i definisanjem mogućih operativnih modela.

Takođe, treba definisati interfejse između različitih podsistema (npr. komanda i kontrola, infrastruktura, vuča snage, telekomunikacioni sistemi), zajedno sa elementima neophodnim za formiranje mreže.

Industrijski plan puta može biti proširen analizom ekonomske izvodljivosti mogućih linija koje funkcionišu po principu hyperloop tehnologije u Evropi.

  • Koncept dizajna i validacija ključnih podsistema

Istraživački rad treba da se fokusira na razvoj koncepta dizajna za kompletan hyperloop sistem. Koncept dizajna treba da bude primenjiv na različitim lokacijama.

(JA/EUpravo zato)