Znate onaj univerzalni trik "isključi, pa ponovo uključi" kada vam ne radi neki uređaj? Izgleda da se isti princip primenjuje na novi evropski sistem graničnih kontrola EES.

Određen broj zemalja se i dalje uhodava sa sistemom koji registruje ulazak i izlazak putnika, a može se reći da svaki granični prelaz to radi prilično proizvoljno. Na jednom se uzimaju samo otisci prstiju, na drugom se skeniraju i otisci i fotografiše lice, dok treći usled navale turista odustaju od čitavog posla i privremeno se vraćaju "starom" načinu obrade putnika, a to je lupanje pečata u pasoše.

Takođe, razlikuju se i pitanja koja se postavljaju putnicima. U određenim zemljama vas gotovo niko ništa neće pitati, a u drugim situacijama morate i da navedete adresu smeštaja i druge detalje boravka u navedenoj državi.

Kao što se i očekivalo, leto je donelo velike probleme zbog ogromnog broja putnika. Pojedini aerodromi su se zbog toga okrenuli jednostavnom rešenju: isključuju EES kada su velike gužve.

Ovo brzo rešenje, koje je dozvoljeno prema propisima EU, ipak nije bilo predviđeno kada je Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES) postepeno uvođen u oktobru i nakon što je u potpunosti stupio na snagu 10. aprila.

Ipak, mnogi aerodromi rade upravo to, prenosi Politico.

"Kada se tokom prometnih letnjih meseci formiraju redovi, sistem se isključuje kako bi se obezbedio nesmetan prolaz na našim čvorištima u Parizu i Amsterdamu", saopštila je kompanija Er Frans-KLM za Politiko.

Generalni direktori aviokompanija, granične vlasti i aerodromski zvaničnici navode da se biometrijske provere obustavljaju kada prelazi postanu zagušeni i na drugim prometnim tačkama, uključujući Frankfurt, Brisel i Milano.

Skeniranje lica i otisaka prstiju

EES se primenjuje na građane koji nisu iz EU, a ulaze u šengensku zonu, što se odnosi i na srpske državljane. Umesto dobijanja pečata u pasošu, putnici moraju da koriste EES kiosk kako bi dali otiske prstiju i bili fotografisani. Podaci se čuvaju tri godine, a ukoliko kiosci ne rade, podaci se moraju uzeti ručno.

Zatim putnici odlaze ili na elektronske pasoške kapije ili kod graničnih službenika kako bi ušli u zemlju. Cilj sistema je praćenje prekoračenja dozvoljenog boravka.

"Prednosti novog sistema za EU su očigledne. On povećava bezbednost građana EU i zamenjuje pečatiranje pasoša savremenim sistemom registracije i provera", rekao je Gijom Mersije, portparol Evropske komisije.

Komisija je ranije ove godine saopštila da su biometrijske provere omogućile vlastima da otkriju prevare sa identitetom koje bi inače "verovatno prošle neprimećeno".

srpski pasoš
Foto: Shutterstock

Mnogi aerodromi, luke, drumski granični prelazi i železnički terminali prilagodili su se novim zahtevima, ali su na turistički najopterećenijim lokacijama ipak zabeležena višesatna čekanja.

"Zbog EES-a su mnogi putnici propustili svoje letove prilikom presedanja", rekao je generalni direktor Lufthanze Karsten Špor.

Pod pritiskom turističke industrije, Komisija je odobrila izuzeće za vrhunac letnje sezone do 6. septembra.

"Uspeli smo to da postignemo sa nemačkim vlastima i Aerodromom Frankfurt jer su kašnjenja postala prevelika", rekao je Špor novinarima.

Ovo izuzeće važi za sve ulazne tačke, ne samo za aerodrome.

Britanac Rene Kolandog je izjavio da je prošlog meseca morao samo da pokaže pasoš pre ukrcavanja na voz Eurostara. Skeniranje lica i otisci prstiju nisu bili potrebni.

"Nemam ništa protiv ovog biometrijskog sistema... sve dok služi bezbednosti", rekao je Kolandog pre polaska voza iz Brisela za London.

putnici prolaze na aerodromu kroz pasošku kontrolu
Foto: 1000 Words / Shutterstock.com

Početne poteškoće EES-a

EES je usvojen 2017. godine, ali je godinama odlagan jer granične službe nisu bile spremne da se nose sa dodatnim opterećenjem.

Čak i sada, pravilna registracija putnika u novom sistemu zahteva značajan broj zaposlenih. Dodatni problem je što je EES još uvek nov, pa se gotovo svi putnici prvi put registruju, što stvara dodatna kašnjenja.

"Na Aerodromu Milano Malpensa, timovi za kontrolu granice trenutno broje oko 35 ljudi", rekao je Kristijan Sternativo, službenik granične kontrole na tom italijanskom aerodromu i lokalni predstavnik Autonomnog policijskog sindikata Italije.

Da bi se sve provere prema EES-u obavile bez stvaranja dugih redova, "potrebno je najmanje još 10 do 15 ljudi".

"Nezamislivo je očekivati da EES funkcioniše punim kapacitetom sa trenutnim brojem zaposlenih jer novi sistem zahteva više vremena", dodao je on.

Gužva na aerodromu Hitrou
Foto: Shutterstock/van Blerk

Čak ni na Aerodromu Brisel, udaljenom svega desetak kilometara od institucija EU, tehnologija još nije u potpunosti operativna. Prikupljanje biometrijskih podataka je povremeno obustavljano i pre leta, nakon što je 600 putnika propustilo letove u samo jednom danu.

Sada osam zemalja EU i Švajcarska žele da produže letnja izuzeća i posle 6. septembra.

Bezbednost naspram brzine

Uprkos svemu, granične vlasti insistiraju da bezbednost nije ugrožena.

"Putnik se uvek registruje u EES-u i potrebni podaci iz putnih dokumenata unose se u sistem", navela je belgijska savezna policija u pisanom odgovoru, dodajući da "bezbednost graničnih kontrola i poštovanje evropskih propisa ostaju naš apsolutni prioritet".

Iskustva putnika razlikuju se u zavisnosti od mesta ulaska u EU.

Ketlin Glas, koja često putuje iz Ujedinjenog Kraljevstva u EU, čekala je svega oko 15 minuta da obavi biometrijsku kontrolu na stanici London Sent Pankras u petak ujutru pre ukrcavanja na voz za Brisel.

putnica sa koferom prolazi aerodromom
Foto: Shutterstock

Vilijam iz Edinburga je rekao da su kontrole na jednom nemačkom aerodromu tokom Božića trajale između 40 i 50 minuta.

To je samo početak

Zabrinutost oko EES-a samo je uvod u sledeću fazu i uvođenje još jednog graničnog sistema.

U pitanju je Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), koji će zahtevati da putnici iz 59 zemalja unapred izvrše registraciju, prođu bezbednosnu proveru i plate malu taksu pre ulaska u Šengen.

ETIAS, sličan sistemima koji se već koriste u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, prvobitno je trebalo da bude pokrenut 2021. godine, pa kasnije ove godine, ali je ponovo odložen.

(EUpravo zato/Politico)