Prolećni mraz ponovo je uzeo danak u voćnjacima širom Srbije, a kao i tokom nekoliko prethodnih sezona najviše su stradali zasadi kajsije.
Kako javljaju voćari iz različitih krajeva zemlje, niske jutarnje temperature najviše su pokosile ovu vrstu voća koja je u fazi cvetanja osetljiva i kada se temperatura spusti i na stepen ispod nule, prenosi Politika.
Najsumornije izjave proizvođača su da ove godine kajsije neće biti za jelo, a proizvodnja džema i ostalih proizvoda je pod velikim znakom pitanja.
U takvim situacijama cene tog voća će biti izuzetno visoke.
Zvanične informacije o stepenu oštećenja zasada kajsija, ali i drugih ranih sorti voća još nisu objavljene.
Međutim, kako Politika nezvanično saznaje, u voćnjacima u okolini Čačka, ali i Smedereva štete u pojedinim voćnjacima su i do 90 odsto.
Stručnjaci ističu da najveće štete od mraza nastaju u fazi kada voće cveta ili precvetava, a to se i sada upravo dogodilo, jer je vegetacija krenula ranije zbog visokih temperatura u februaru i početkom marta.
Međutim, ako se niske temperature ponove u periodu kada odmakne formiranje plodova - voće je otpornije.
A šta je sa drugim voćnim vrstama?
Kako je objavio RTV, u jednom od najvećih i najperspektivnijih voćarskih krajeva u Slankamenu, nakon rezidbe, voćari su započeli tretiranje jabuka, tj. sprovođenje prve zaštite protiv bolesti - prskanje. Kako su temperature ovih dana bile ispod nule, proizvođači su konstatovali da je mraza bilo, ali veće štete, konkretno na jabuci, nema, jer nije cvetala u potpunosti, dok su potvrdili da je kajsija ugrožena jer je u punom cvetanju.
Prema nedavno objavljenim podacima na sajtu ratarstvo.rs, Turska i Iran su lideri u proizvodnji kajsije na svetu. Italija, Francuska, Španija i Grčka su najveći evropski proizvođači.
U Srbiji je oko 5.290 hektara pod kajsijom. Prinos iznosi 4,5 do 8,7 tona po hektaru. Grocka je lider sa 1.949 hektara. Zatim slede: Čačak, Smederevo i Zrenjanin.
Potražnja za domaćim sortama kajsije raste. U jednoj godini je izvezeno 2.341 tona, za 2,1 mil USD. Najviše sveže kajsije ide u Rusiju i Bosnu i Hercegovinu.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović nedavno je za Politiku rekao da treba više raditi na promociji osiguranja voćnjaka koja se bave komercijalnom proizvodnjom jer je nažalost, kako je rekao, svega 7 odsto zasada osigurano od mraza koji već više od deset godina pravi velike probleme u domaćem voćarstvu.
Samo prošle godine zbog mraza u aprilu rod je bio smanjen za oko 150.000 tona različitog voća, a to je bila samo jedna u nizu loših godina u voćarstvu. Zbog kasnih prolećnih mrazeva, Srbija na voću godišnje gubi između 60 i 150 miliona evra.
(EUpravo zato/Politika)
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.