Zbog velikog broja požara koji poslednjih dana izbijaju širom Srbije, ali i usled visokih temperatura, suše i veoma suve vegetacije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede apelovalo je na poljoprivrednike da ne pale strnjiku, žetvene ostatke i biljni otpad na njivama i u njihovoj blizini.

Nadležni upozoravaju da u ovakvim vremenskim uslovima i najmanja vatra može za svega nekoliko minuta da se otme kontroli. Plamen sa poljoprivrednih parcela lako može da se proširi na okolne useve, voćnjake, pašnjake i šume, ali i da ugrozi poljoprivrednu mehanizaciju, kuće i druge objekte.

Iz Ministarstva podsećaju da je paljenje strnjike i biljnih ostataka na otvorenom prostoru zakonom zabranjeno. Osim opasnosti od požara, takva praksa dugoročno šteti i zemljištu. Spaljivanjem se uništavaju organska materija i korisni mikroorganizmi u površinskom sloju, čime se narušavaju struktura, kvalitet i plodnost zemljišta.

Žetveni ostaci, kako navode iz Ministarstva, ne bi trebalo da se posmatraju kao otpad koji treba spaliti. Njihovim usitnjavanjem i zaoravanjem organska materija vraća se u zemljište, dok se, kada postoje odgovarajući uslovi, mogu koristiti i za kompostiranje. Na taj način zemljište zadržava više vlage i dugoročno ostaje plodnije, što je posebno značajno tokom sušnih i vrelih perioda.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić pozvao je poljoprivrednike da budu maksimalno oprezni i odgovorni.

"U trenutku kada se širom Srbije borimo sa požarima na otvorenom, paljenje strnjike je rizik koji niko ne sme da potceni. Jedna varnica može ugroziti useve, mehanizaciju i domove, ali pre svega ljudske živote", poručio je Glamočić.

On je apelovao na poljoprivrednike da tokom radova posebno vode računa o ispravnosti mašina i da izbegavaju sve postupke koji bi mogli da izazovu varničenje i požar.

Nadležni dodatno upozoravaju da je zbog visokih temperatura i suve vegetacije potreban pojačan oprez na njivama i u njihovoj okolini, kako bi se sprečilo izbijanje novih požara i njihovo brzo širenje.

Zašto paljenje strnjike šteti zemljištu

Paljenje strnjike ne predstavlja samo opasnost od izbijanja požara već dugoročno može da naruši kvalitet poljoprivrednog zemljišta. Spaljivanjem biljnih ostataka uništava se deo organske materije koja je važna za očuvanje strukture i plodnosti zemljišta, ali i brojni korisni mikroorganizmi koji učestvuju u razgradnji organskog materijala i kruženju hranljivih materija.

Vatra takođe uništava deo živog sveta koji se nalazi u površinskom sloju zemljišta. Zbog gubitka organske materije zemljište može postati siromašnije i manje sposobno da zadrži vodu, što je posebno problematično tokom dugih perioda bez padavina i visokih temperatura.

Iako njiva nakon paljenja može izgledati "čisto", spaljivanjem se zapravo uklanja materijal koji bi prirodnim procesima mogao da se vrati zemljištu. Usitnjavanje žetvenih ostataka i njihovo zaoravanje predstavljaju korisniju alternativu, jer se na taj način organska materija vraća u zemljište, poboljšava njegova struktura i doprinosi očuvanju plodnosti.

Zato stručnjaci upozoravaju da paljenje strnjike nije samo trenutni rizik od požara, već praksa koja može ostaviti posledice na kvalitet zemljišta i buduću poljoprivrednu proizvodnju.

Građani koji primete paljenje strnjike, žetvenih ostataka ili požar na otvorenom prostoru trebalo bi odmah da obaveste vatrogasce na broj 193 ili policiju na 192.

Poruka nadležnih je jasna: ne palite strnjiku, jedan mali plamen može prerasti u veliki požar i ugroziti ljude, imovinu, useve i poljoprivredno zemljište.

(M.A./EUpravo zato)