Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je radnu verziju novog Zakona o stočarstvu, čiji je cilj da uvede jasnija pravila, unapredi uzgoj domaćih životinja i očuva genetske resurse. Javnost ima rok da do 8. oktobra dostavi komentare, sugestije i predloge.

Ciljevi zakona

Zakon se fokusira na:

  • unapređenje proizvodnje i očuvanje domaćih rasa,
  • kontrolu kvaliteta stočarskih proizvoda,
  • zaštitu životne sredine i
  • dobrobit životinja prema savremenim etičkim standardima.

Obuhvata goveda, ovce, koze, svinje, konje, živinu, pčele, ribe i divljač, dok se ne odnosi na kućne ljubimce.

Jasnije uloge i obaveze

Zakon precizno definiše uloge svih aktera:

  • odgajivači mogu biti članovi odgajivačkih organizacija,
  • organizacije se upisuju u zvanični registar i sprovode uzgojne programe,
  • glavne organizacije vode matične knjige, izdaju pedigree, vrše selekciju i predlažu nove rase,

Ministarstvo poljoprivrede propisuje uslove, kontroliše sprovođenje zakona i odobrava programe.

Obavezna registracija i strogi standardi

Sve domaće životinje moraće da budu evidentirane, a odgajivači i organizacije registrovani.

Posebno su uređeni kriterijumi za hibridne svinje, pčele, ribarstvo i divljač.

Uspostavlja se i Naučno-stručni savet za stočarstvo, koji će davati mišljenja o programima i propisima.

Nove mere za očuvanje stada

Zakon promoviše mere poput:

  • genetske selekcije,
  • kontrole mlečnosti i prirasta,
  • uvođenja novih rasa i hibrida.

Programi se planiraju na 5 godina, a odobrava ih Ministarstvo. Odgajivači koji ispune uslove mogu se priključiti programima i koristiti usluge odgajivačkih društava.

Kazne do tri miliona dinara

Za nepoštovanje zakona predviđene su visoke novčane kazne:

  • pravna lica mogu platiti i do 3 miliona dinara,
  • fizička lica do 50.000, a
  • preduzetnici do 500.000 dinara.

Kazne su predviđene za nepravilno obeležavanje, parenje u srodstvu, korišćenje neodobrenih priplodnih grla, lošu ishranu i druge propuste. U težim slučajevima moguće je i privremeno zabranjivanje rada.

Prelazni period od dve godine

Svi subjekti imaju dvogodišnji rok za usklađivanje sa novim pravilima. U tom periodu važiće prelazna rešenja, a podzakonski akti biće doneti u roku od godinu dana.

(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)