Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je radnu verziju novog Zakona o stočarstvu, čiji je cilj da uvede jasnija pravila, unapredi uzgoj domaćih životinja i očuva genetske resurse. Javnost ima rok da do 8. oktobra dostavi komentare, sugestije i predloge.
Ciljevi zakona
Zakon se fokusira na:
- unapređenje proizvodnje i očuvanje domaćih rasa,
 - kontrolu kvaliteta stočarskih proizvoda,
 - zaštitu životne sredine i
 - dobrobit životinja prema savremenim etičkim standardima.
 
Obuhvata goveda, ovce, koze, svinje, konje, živinu, pčele, ribe i divljač, dok se ne odnosi na kućne ljubimce.
Jasnije uloge i obaveze
Zakon precizno definiše uloge svih aktera:
- odgajivači mogu biti članovi odgajivačkih organizacija,
 - organizacije se upisuju u zvanični registar i sprovode uzgojne programe,
 - glavne organizacije vode matične knjige, izdaju pedigree, vrše selekciju i predlažu nove rase,
 
Ministarstvo poljoprivrede propisuje uslove, kontroliše sprovođenje zakona i odobrava programe.
Obavezna registracija i strogi standardi
Sve domaće životinje moraće da budu evidentirane, a odgajivači i organizacije registrovani.
Posebno su uređeni kriterijumi za hibridne svinje, pčele, ribarstvo i divljač.
Uspostavlja se i Naučno-stručni savet za stočarstvo, koji će davati mišljenja o programima i propisima.
Nove mere za očuvanje stada
Zakon promoviše mere poput:
- genetske selekcije,
 - kontrole mlečnosti i prirasta,
 - uvođenja novih rasa i hibrida.
 
Programi se planiraju na 5 godina, a odobrava ih Ministarstvo. Odgajivači koji ispune uslove mogu se priključiti programima i koristiti usluge odgajivačkih društava.
Kazne do tri miliona dinara
Za nepoštovanje zakona predviđene su visoke novčane kazne:
- pravna lica mogu platiti i do 3 miliona dinara,
 - fizička lica do 50.000, a
 - preduzetnici do 500.000 dinara.
 
Kazne su predviđene za nepravilno obeležavanje, parenje u srodstvu, korišćenje neodobrenih priplodnih grla, lošu ishranu i druge propuste. U težim slučajevima moguće je i privremeno zabranjivanje rada.
Prelazni period od dve godine
Svi subjekti imaju dvogodišnji rok za usklađivanje sa novim pravilima. U tom periodu važiće prelazna rešenja, a podzakonski akti biće doneti u roku od godinu dana.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)