Koliko puta ste osetili slabost u telu i nakon posete lekaru i laboratorijskim analizama, koje su pokazale da ste medicinski dobro, i dalje osećali da ostajete bez snage? Sa ovim problemom mnogo češće se susreću žene, što je naročito interesantno bilo jednoj medicinskoj sestri, koja se bavila istraživanjem ove teme.
Naime, kako je objavio sajt womensenews, medicinska sestra Keli Vimen je podelila razgovore sa mnogim ženama. Kako je istakla, one se bore sa upornim umorom, mentalnom maglom, lošim snom, promenama telesne težine, promenama menstrualnog ciklusa, smanjenim libidom, promenama raspoloženja, opadanjem kose ili jednostavnim osećajem da više nisu one iste.
Većina je već uradila ono što je odgovorno: zakazale su pregled, opisale simptome i uradile laboratorijske analize. Zatim su rezultati stigli u okviru standardnih referentnih vrednosti, pa su komentari bili zadovoljavajući, ali ne i osećaj.
"Za mnoge žene, kada čuju da su njihovi nalazi 'normalni', to zvuči manje kao uveravanje, a više kao odbacivanje njihovih tegoba. To ne znači nužno da je lekar pogrešio ili da su rezultati netačni. To znači da su referentni interval i mali broj analiza koje stoje iza njega samo jedan deo mnogo šire slike", objasnila je ona.
"U granicama normale" nije isto što i "ništa nije u redu"
Laboratorijske analize najčešće su polazna tačka nakon svakog pregleda kod lekara, a laboratorijski referentni opsezi pomažu lekarima da uoče obrasce i prepoznaju rezultate koji zahtevaju dodatnu procenu. Međutim, na rezultate utiču i starost, faza menstrualnog ciklusa, trudnoća, menopauza, lekovi i to da li je osoba bila natašte. Jedan test urađen jednog dana predstavlja samo trenutni snimak, a ne kompletnu istoriju.
I sami simptomi često nisu specifični. Sam umor može biti posledica nedostatka sna, nedostatka gvožđa, poremećaja funkcije štitne žlezde, hroničnog stresa, depresije ili perimenopauze. Jedan "normalan" rezultat ne može isključiti sve te mogućnosti.
Zašto se žene često osećaju kao da ih niko ne sluša
Simptomi žena se ponekad umanjuju i pripisuju stresu, starenju ili "samo menopauzi", pre nego što se dovoljno detaljno ispitaju. Mnoge žene uz to nose veliki teret obaveza na poslu i kod kuće i neretko odlažu brigu o sopstvenom zdravlju sve dok simptomi ne počnu da ometaju svakodnevni život.
Žene sve više žele veću kontrolu nad informacijama o sopstvenom zdravlju, počevši od direktnog pristupa rezultatima laboratorijskih analiza.
Pristup rezultatima omogućava joj da vidi tačno koje su analize urađene, umesto da pretpostavlja da je "kompletna krvna slika" obuhvatila sve što je relevantno. Može da vodi sopstvenu evidenciju, prati promene tokom vremena, doda analize koje lekar možda nije zatražio ili jednostavno neće da zatraži i da organizovane podatke ponese na buduće preglede.
"Praćenje promena tokom vremena može pružiti kontekst koji jedan rezultat ne može. Neka vrednost može ostati unutar normalnog laboratorijskog opsega, a da se pritom značajno promeni u odnosu na ličnu početnu vrednost žene. To je jedan od razloga zbog kojih testiranje nekoliko biomarkera samo jednom godišnje često ne pruža dovoljno podataka za usmeravanje zdravstvene brige. Vitamin D, feritin i insulin česti su primeri biomarkera kod kojih, prema mom iskustvu, standardni referentni opseg ne mora da odražava ono što je optimalno za to kako se osoba oseća", kazala je Keli.
Vlasništvo nad podacima treba da vodi ka partnerstvu
Laboratorijske analize ne mogu da zamene sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, a platforma koja omogućava direktno testiranje potrošačima nije zamena za dijagnozu ili lečenje.
Rezultati treba da budu deo razgovora sa kvalifikovanim zdravstvenim radnikom, posebno kada simptomi traju ili postoji mogućnost da se dešava nešto ozbiljno.
"Normalni" rezultati mogu biti dragoceni i umirujući. Oni mogu isključiti određene probleme i pomoći da se utvrdi šta dalje treba uraditi. Ali ne bi trebalo da budu rečenica kojom se razgovor završava kada se žena i dalje ne oseća dobro, savetovala je medicinska sestra i dodala:
"Laboratorijski nalaz je alat, a ne konačna procena toga kako se žena oseća. Žene zaslužuju da se osećaju bolje u svakom životnom dobu".
(EUpravo zato/womensenews)