Naučnici upozoravaju da ono što dete udiše tokom detinjstva i adolescencije oblikuje njegovo zdravlje decenijama kasnije. U pitanju nisu samo pluća i disanje, već i rizik od srčanih bolesti u odraslom dobu.

Šta otkrivaju pluća dece iz 90-ih?

Studiju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Lesteru, koji su pratili više od 5.000 ljudi rođenih u okolini Bristola tokom devedesetih godina. Njihovo zdravlje analizirano je od rođenja, dok je funkcija pluća testirana tokom više životnih faza: sa 8, 15 i 24 godine, kada pluća dostižu svoj puni kapacitet.

Rezultati su pokazali da veća izloženost sitnim česticama zagađenja i azot-dioksidu usporava razvoj pluća tokom odrastanja. Posebno zabrinjava činjenica da su posledice najizraženije tokom adolescencije, perioda kada pluća najbrže rastu.

Zagađenje vazduha i dečija pluća
Foto: Shutterstock/BalkansCat

Naučnici su uzeli u obzir i druge faktore koji utiču na zdravlje dece, uključujući prevremeno rođenje, pušenje roditelja, uslove stanovanja i dojenje. Ipak, povezanost između zagađenja i slabijeg razvoja pluća ostala je nepromenjena.

Prema rečima profesorke En Hansel, koja je predvodila istraživanje, deca čija pluća ne dostignu puni razvojni kapacitet imaju manju rezervu plućne funkcije u odraslom dobu. To ih čini podložnijim respiratornim bolestima, ali i srčanim problemima kasnije u životu.

Deca su najranjivija grupa

Evropska agencija za životnu sredinu upozorava da su deca posebno ranjiva na zagađenje vazduha jer dišu brže od odraslih, unose više vazduha u odnosu na telesnu masu, a njihovi organi i imuni sistem još uvek se razvijaju.

Procene pokazuju da zagađenje vazduha svake godine doprinosi hiljadama prevremenih smrti dece i adolescenata širom Evrope. Najveći izvori zagađenja u evropskim gradovima i dalje su saobraćaj, grejanje i industrija.

Posebno problematične su fine PM2.5 čestice i azot-dioksid, gas koji uglavnom nastaje sagorevanjem dizela i fosilnih goriva.

Stručnjaci upozoravaju da čak i minimalna oštećenja disajnih puteva tokom detinjstva povećvaju rizik od hroničnih bolesti kasnije u životu. Zbog sve glasnije pozivaju na strožije mere za poboljšanje kvaliteta vazduha, naročito u blizini škola, vrtića i urbanih saobraćajnica.

(EUpravo zato/Gardijan)