Vraćanje značaja domovima zdravlja, zapošljavanje mladih lekara, ukidanje dugogodišnjih vršilaca dužnosti direktora, dostupnija stomatološka zaštita i veća ulaganja u mentalno zdravlje neke su od ključnih mera koje Studentska lista predlaže za reformu zdravstvenog sistema u Srbiji.

Plan podrazumeva i digitalizaciju zdravstvenih usluga, bolju kontrolu trošenja novca i ravnomerniju raspodelu medicinskog osoblja, kako kvalitet zdravstvene zaštite ne bi zavisio od mesta u kojem građani žive.

Reforma zdravstvenog sistema, prema programu Studentske liste, trebalo bi da počne promenom načina na koji je organizovana zdravstvena zaštita, ali i načina na koji se upravlja zdravstvenim ustanovama.

Kao jedan od najvećih problema prepoznata je neravnomerna raspodela kadrova i resursa, zbog koje su klinički centri preopterećeni, dok domovi zdravlja i opšte bolnice nemaju dovoljno kapaciteta da odgovore na potrebe stanovništva.

Jedan od osnovnih ciljeva je jačanje primarne zdravstvene zaštite, uz vraćanje značaja izabranim lekarima i domovima zdravlja. Plan je da građani većinu analiza i dijagnostičkih procedura, posebno kada je reč o hroničnim bolestima, mogu da obave u svojoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi, bez nepotrebnog odlaska u velike kliničke centre.

Predviđeno je i povezivanje svih zdravstvenih ustanova u jedinstven informacioni sistem, kako bi lekari imali pristup medicinskoj dokumentaciji pacijenata bez potrebe da oni sami prikupljaju i nose nalaze od jedne ustanove do druge.

Poseban akcenat stavljen je na dostupnost hitne medicinske pomoći. Prema ovom predlogu, brzina dolaska ekipe ne bi smela da zavisi od toga da li pacijent živi u centru grada ili u udaljenom selu. Plan obuhvata i jačanje patronažne službe, povratak značaja školskim ambulantama i organizovanje palijativne nege za pacijente kojima je potrebna dugotrajna podrška.

Konkursi umesto partijskog postavljanja direktora

Jedna od najznačajnijih predloženih promena odnosi se na upravljanje zdravstvenim ustanovama. Studentska lista smatra da rukovodeća mesta moraju biti dostupna na osnovu stručnosti i iskustva, a ne političke pripadnosti.

Zbog toga se predlaže ukidanje dugotrajnog postavljanja vršilaca dužnosti direktora i uvođenje javnih konkursa za izbor rukovodilaca zdravstvenih ustanova.

Plan predviđa i donošenje desetogodišnje strategije razvoja zdravstva, koja bi trebalo da obezbedi dugoročan pravac razvoja sistema, bez obzira na promene vlasti.

Pored toga, predviđena je nezavisna kontrola primene zdravstvenih propisa, kao i veća transparentnost poslovanja ustanova. Građani bi trebalo da imaju uvid u način trošenja javnog novca, dok bi se kvalitet rada zdravstvenih ustanova merio konkretnim rezultatima.

Zapošljavanje mladih lekara i podsticaji za rad u manjim sredinama

Odlazak zdravstvenih radnika u inostranstvo i nedostatak medicinskog osoblja u pojedinim delovima zemlje prepoznati su kao još jedan od ključnih problema.

Studentska lista predlaže uspostavljanje nacionalnog plana zapošljavanja zdravstvenih radnika, koji bi omogućio da se broj i struktura zaposlenih usklađuju sa stvarnim potrebama stanovništva.

Mladi lekari bi, prema ovom predlogu, imali jasniji put do prvog zaposlenja, plaćenog pripravničkog staža i specijalizacije, kroz redovne i javne konkurse. Posebni finansijski, poreski i stambeni podsticaji bili bi namenjeni zdravstvenim radnicima koji odluče da rade u manjim i udaljenijim sredinama.

Predviđeno je i proširenje ovlašćenja zdravstvenih saradnika sa visokim obrazovanjem, kako bi lekari bili rasterećeniji, a pacijenti brže dolazili do potrebnih usluga.

Stomatolog dostupniji preko zdravstvene knjižice

Jedan od predloga odnosi se na vraćanje stomatološke zaštite u širi okvir javnog zdravstvenog sistema.

Prema programu, stomatološke usluge trebalo bi da budu dostupnije kroz domove zdravlja, uz proširenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Planirano je i obezbeđivanje svakodnevne hitne stomatološke pomoći u svakoj opštini, uključujući noćne sate i vikende.

Usluge bi, osim u državnim ustanovama, mogle da se pružaju i u privatnim stomatološkim ordinacijama koje imaju ugovor sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje (RFZO).

Program predviđa i donošenje posebnog zakona o dentalnoj medicini, kojim bi se definisali standardi kvaliteta i unapredila organizacija ove oblasti.

Apoteke i lekovi dostupni bez obzira na mesto stanovanja

Promene su predviđene i u farmaceutskoj delatnosti.

Studentska lista smatra da dostupnost lekova i farmaceutskih usluga ne bi trebalo da zavisi od toga da li je poslovanje apoteke komercijalno isplativo.

Zbog toga se predlaže očuvanje apoteka u javnom vlasništvu i subvencionisanje njihovog rada u manje razvijenim i udaljenim područjima.

Među merama su i uvođenje sistema ranog upozoravanja na nestašice lekova, određivanje minimalnih zaliha najvažnijih terapija i jedinstvena cena lekova u svim apotekama.

Poseban deo plana odnosi se na kontrolu prisustva diplomiranih farmaceuta u smenama, kako bi pacijenti prilikom izdavanja lekova mogli da dobiju odgovarajući stručni savet.

Predviđeno je i proširenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja na nove terapije, medicinska sredstva i usluge koje građani sada u potpunosti plaćaju sami.

Centri za mentalno zdravlje umesto oslanjanja na institucionalno lečenje

Mentalno zdravlje je još jedna oblast kojoj se u programu posvećuje posebna pažnja.

Predloženo je razvijanje mreže centara za mentalno zdravlje u lokalnim zajednicama, kako bi psihološka i psihijatrijska podrška bila dostupnija građanima i kako bi se smanjila potreba za lečenjem isključivo u velikim specijalizovanim ustanovama.

Plan uključuje i otvaranje Nacionalnog centra za traumu i krizne situacije, kao i povećanje broja stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem.

Pored dostupnosti usluga, naglasak je i na edukaciji stanovništva, posebno mladih, o značaju mentalnog zdravlja i prevenciji stigmatizacije osoba koje se suočavaju sa psihičkim poteškoćama.

Kontrola trošenja novca i kraće liste čekanja

Studentska lista predlaže i promenu načina na koji se raspoređuju sredstva u zdravstvenom sistemu, uz strožu kontrolu javnih nabavki i rezultata rada zdravstvenih ustanova.

Prema programu, digitalizacija bi trebalo da omogući bolji uvid u liste čekanja za dijagnostičke procedure i operacije, kao i praćenje prioriteta pacijenata na osnovu težine njihovog zdravstvenog stanja.

Cilj je da se raspoloživi kapaciteti koriste efikasnije, da najteži pacijenti dobiju prednost i da se smanji nepotrebno ponavljanje pregleda i analiza.

Osnovna ideja predloženih promena jeste stvaranje zdravstvenog sistema u kojem građani imaju dostupnu i kvalitetnu zaštitu bez obzira na mesto stanovanja i materijalne mogućnosti, dok bi zdravstveni radnici imali sigurnije uslove rada i jasnije mogućnosti za profesionalni razvoj.

(EUpravo zato)