Srce tada radi više, krvni sudovi se menjaju, a postojeće ili do tada neprepoznate bolesti postaju vidljive. Zato stručnjaci sve više govore o trudnoći kao važnom trenutku za procenu kardiovaskularnog zdravlja žene.
Tokom trudnoće u telu se događa nešto gotovo neverovatno: organizam mora da podrži razvoj novog života, a kardiovaskularni sistem među prvima menja način na koji funkcioniše.
Srce pumpa veću količinu krvi, krvni sudovi prolaze kroz velike promene, a organizam se postepeno prilagođava novim potrebama. Za većinu zdravih žena to je normalan deo trudnoće, ali one koje imaju neku bolest srca, povišen krvni pritisak ili druge kardiovaskularne faktore rizika, trudnoća predstavlja mnogo ozbiljniji izazov.
Kardiovaskularne bolesti danas su vodeći uzrok neakušerske smrtnosti majki širom sveta, kako navodi Evropsko udruženje kardiologa (ESC). Istovremeno, sve je više trudnica koje ulaze u trudnoću sa postojećim kardiovaskularnim problemima.
Zbog toga je važno da se trudnoća ne posmatra samo kroz redovne ginekološke kontrole. Za neke žene potrebno je da se uključi i kardiolog, a kod visokorizičnih trudnoća stručnjaci različitih specijalnosti treba da zajedno donose odluke o praćenju i lečenju.
Pregnancy Heart Team, odnosno tim stručnjaka za trudnoću i srčane bolesti, dobio je posebno mesto u novimESC smernicama iz 2025. godine.
Problemi koji su postojali i koji mogu da nastupe
Neke žene već znaju da imaju srčanu bolest pre nego što zatrudne. To mogu da budu urođene srčane mane, bolesti srčanih zalistaka, poremećaji srčanog ritma, kardiomiopatije ili srčana slabost. Za njih planiranje trudnoće nije samo pitanje "da li mogu da zatrudnim?".
Važna je procena i koliko je trudnoća bezbedna, kakav je rizik za majku i bebu i koje lekove treba da nastavi da pije, da li treba nešto da se promeni ili izbegava.
Zato ESC preporučuje procenu rizika i odgovarajuće savetovanje pre trudnoće kod žena sa poznatim kardiovaskularnim bolestima. Kod žena sa većim rizikom, praćenje treba da obuhvati period pre začeća, trudnoću i period nakon porođaja, ali problem može da nastane prvi put tokom trudnoće.
Jedan od najvažnijih primera su hipertenzivni poremećaji trudnoće, uključujući preeklampsiju.
Preeklampsija se najčešće javlja nakon 20. nedelje trudnoće i karakteriše je povišen krvni pritisak, uz moguće znake oštećenja drugih organa. Ako se ne prepozna i ne leči na vreme, napreduje do eklampsije, odnosno pojave epileptičnih napada, koji ugrožavaju život majke i bebe.
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), preeklampsija pogađa oko 3 do 8 odsto žena koje se porode širom sveta, dok hipertenzivni poremećaji trudnoće učestvuju u oko 16 odsto smrtnosti majki na globalnom nivou. Zato merenje krvnog pritiska tokom trudnoće nije formalnost.
U pitnaju je jedan od najjednostavnijih načina da se na vreme otkrije problem koji ponekad napreduje veoma brzo.
Šta posle?
Jedna od važnih poruka savremene medicine jeste da se priča o kardiovaskularnom zdravlju ne završava porođajem. Neke komplikacije tokom trudnoće, posebno hipertenzivni poremećaji, povezane su sa povećanim rizikom od kasnijih kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga komplikacija tokom tog perioda potencijalno predstavlja rani signal budućeg kardiovaskularnog rizika.
Nove ESC smernice zato imaju posebno poglavlje posvećeno dugoročnim posledicama nepovoljnih ishoda trudnoće. Drugim rečima, podatak da je žena tokom trudnoće imala preeklampsiju, gestacijsku hipertenziju ili određenu srčanu komplikaciju ne bi trebalo zauvek da ostane samo u njenom akušerskom kartonu.
Trudnoća se više ne posmatra samo kao period između začeća i porođaja, ona može da bude i važan prozor u buduće zdravlje žene. Srce, kako pokazuju istraživanja i statistike ne prati kalendar trudnoće. Njegovo zdravlje počinje mnogo pre dve crtice na testu i nastavlja se mnogo posle rođenja bebe.
(EUpravo zato)