U većini slučajeva karcinom debelog creva počinje tako što benigni izraštaj na unutrašnjem zidu creva prođe nezapaženo dugi vremenski period i preraste u maligni tumor. Da do ovoga ne bi došlo, potrebna je redovna kontrola.

Prema podacima dostupnim na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje, Republika Srbija spada u red zemalja Evrope sa srednje visokim stopama obolevanja i visokim stopama smrtnosti usled karcinoma debelog creva.

Godišnje se u našoj zemlji dijagnostikuje oko 4.500 novoobolelih osoba, a umre oko 3.000 ljudi. Da bi se ovakve statistike sprečile potrebna je redovna kontrola - na ovu temu odgovore za EUpravo zato je dao internista-gastroenterolog i hepatolog prim. dr Radovan Zec.

Kada telo počne da šalje signale - često je već kasno

U svetu u kom je sve ubrzano, paradoksalno je da procesi koji traju godinama ostaju najlakše zanemareni. Karcinom debelog creva se "ne dobija preko noći", potrebne su godine da se on razvije.

Prema rečima prim. dr Zeca, u proseku od 8 do 10 godina je potrebno da dođe do promena na sluznici creva - proces poznat kao adenom-karcinom sekvenca: "Sagledavajući ovaj dug put razvoja, pacijent i lekar imaju dovoljno vremena da spreče nastanak karcinoma debelog creva izvođenjem preventivnih pregleda. Iz tih razloga je potrebno da pacijenti nakon 50. godine života rade pregled stolice na skriveno krvarenje (tzv. FOB test)." Zbog sve većeg broja karcinoma u ranijem životnom dobu, mnoge zemlje spuštaju ovu granicu na 40 godina.

Tek kada krvarenje u stolici, promena učestalosti i izgleda stolice, ili česte dijareje postanu primetni, bolest je obično već uznapredovala. Te promene ne treba ignorisati - one su jasni signali da je vreme za kolonoskopiju, pregled koji jedini može dati sigurnu dijagnozu.

Čak i anemija, često tihi pratilac mnogih stanja, može da bude znak za uzbunu. Kod mladih žena potrebno je prvo isključiti druge uzroke, objašnjava prim. dr Zec: "Ukoliko se sumnja da je anemija usled gastroenteroloških razloga, takve pacijente treba uputiti gastroenterologu."

Polip u debelom crevu
Foto: Shutterstock

Skrining: zašto treba da se kontrolišu ljudi koji nemaju tegobe?

Skrining je potraga za bolestima u najranijim fazama, kada ona još uvek nije dala kliničke simptome i znake. Dr Zec objašnjava da je skrining karcinoma debelog creva osmišljen upravo za one koji se osećaju zdravo, a imaju između 50 i 75 godina.

Ideja je jednostavna: otkriti bolest u fazi kada je izlečiva. Najčešće promene pronađene tokom skrininga nisu maligni tumori, već benigni polipi, hemoroidi ili upalne promene. Karcinom se otkriva u manjem procentu, ali čak i tada - šanse za izlečenje su daleko veće nego kada se otkrije u kasnim stadijumima.

Polipi: male izrasline sa velikim "potencijalom"

Polipi su izraštaji na sluznici debelog creva - koji se mogu naći i na drugim organima. Ukoliko pripadaju adenomskoj grupi, objašnjava prim. dr Zec, mogu preći put od bezazlene promene do opasnog tumora. Kao što je već rečeno - ta transformacija traje godinama, ali tokom kolonoskopije lekarski tim dobija dragocenu priliku, da ukloni polip odmah i time sprečiti razvoj karcinoma.

Kolonoskopija
Foto: Shutterstock

Imunohemijski test

Imunohemijski test stolice (FOB) danas se smatra jednim od najsenzitivnijih metoda za otkrivanje skrivenog krvarenja u debelom crevu. Za razliku od starijih testova, reaguje na ljudski hemoglobin - što znači da pacijent ne mora da menja ishranu pre testiranja.

"Dosta je pouzdan ako se pravilno upotrebljava i ako se radi po pravilnom postupku," otkriva prim. dr Zec proces.

Pozitivan rezultat znači da u stolici postoji trag krvi koji se golim okom ne vidi. Negativan test je ohrabrujući, ali nije garancija da patološki proces ne postoji. Zato se test preporučuje svake dve godine osobama starijim od 50 godina: redovno praćenje omogućava pravovremeno otkrivanje promene pre nego što postane opasna.

 Upravo zato se kolonoskopija smatra "zlatnim standardom"u dijagnostici karcinoma debelog creva - tokom ovog pregleda se može istovremeno da otkrije i ukloni polip.

Preporučuje se osobama sa pozitivnim FOB testom, onima koji imaju porodičnu istoriju polipa ili raka debelog creva, kao i pacijentima sa simptomima poput bolova u stomaku, smene proliva i zatvora, krvarenja, viška sluzi u stolici, neobjašnjenog gubitka težine ili anemije.

"Ukoliko je prva kolonoskopija negativna na polipe, sledeća kolonoskopija treba da bude za 5 godina. Ukoliko se nađu polipi, vremenski interval za sledeću kolonoskopiju je kraći, u zavisnosti od nalaza i patohistologije polipa se kreće od 1 do 3 godine," kaže prim. dr Zec.

Uklanjanje polipa tokom kolonoskopije danas je rutinska procedura, a komplikacije poput krvarenja ili perforacije izuzetno su retke kada zahvat obavlja iskusan stručnjak.

Najvažnija poruka za sve nakon 50. godine - kada je skrinig na karcinom debelog creva u pitanju

Za kraj prim. dr Zec poručuje: "Najvažnija poruka je da treba brinuti o svom zdravlju, o načinu i stilu života, ishrani, fizičkoj aktivnosti. Treba se odazvati preventivnim pregledima, a samim tim preventivnom pregledu za karcinom debelog creva, jer rak je izlečiv ako se na vreme otkrije."

Rak debelog creva simptomi i rano otkrivanje
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato)