Svake dve godine, danski đaci od 8. do 10. razreda, učestvuju u Skolevalgu - "lažnim" izborima kako bi se učili demokratiji.
Učenici tri nedelje raspravljaju o oko 20 tema, od migracija i klimatskih promena, do poreza ili obrazovanja, a zatim "glasaju" za prave stranke koje učestvuju na parlamentarnim izborima.
Ideja nije loša, deca se na taj način pripremaju za buduća glasanja, stiču političku samouverenost i razumevaju demokratske procese.
U takvim "kursevim za demokratiju" obično nema tabu tema, gotovo sve je dozvoljeno. Ali ne zadugo!
I to će se promeniti sledeće godine, kada će jedno pitanje biti uklonjeno sa dnevnog reda: da li Danska treba da prizna Palestinu kao suverenu državu ili ne?
Za zabranu se odlučilo predsedništvo danskog parlamenta koje smatra da je Gaza "previše osetljivo" pitanje za đake.
Predsednik parlamenta Soren Gade tvrdi da, ako se diskusija previše rasplamsa, nastavnici možda neće moći da održe red i da bi to moglo da donese više štete nego koristi u razumevanju demokratije kod učenika.
Pitanje Palestine nije jedino sporno u Skolevalgu. Migracije, klimatska politika i rat u Ukrajini ostaju na dnevnom redu, iako često izazivaju burnije rasprave. Dakle, šta jednu raspravu čini "previše kontroverznom" za danske škole?
Jonas Lieberkind, vanredni profesor pedagoške sociologije na Univerzitetu u Arhusu, objasnio je da debate postaju žustre kada se neslaganja oko činjenica ili vrednosti sudare sa snažnim emocijama. Važni su i drugi faktori: demografske odlike učenika, njihovo predznanje i prethodno iskustvo u vođenju teških razgovora.
Umesto da se jedna tema proglašava kontroverznijom od druge, Lieberkind tvrdi da je "demokratsko obrazovanje proces koji traje čitav život" i da je prioritet obezbediti da se učenici osećaju spremnim da učestvuju u konstruktivnim, ponekad i neprijatnim, raspravama.
Neke teme zahtevaju kontekst i postepeno razvijanje političke pismenosti, što škole mogu da pruže.
Profesor zato razume oprez parlamentarnog predsedništva, ali veruje da bi rasprava o Izraelu i Palestini ipak mogla da bude deo Skolevalga naredne godine. Prema njegovom mišljenju, danske škole i nastavnici su dobro pripremljeni za teške diskusije, zahvaljujući "dugoj tradiciji dijaloga i debate".
Pored toga, većina dece je već na neki način upoznata sa sukobom Izrael-Palestina. Novosti prate preko TikToka, Instagrama i drugih sredstava informisanja. Za razliku od učionica, ti prostori nisu moderirani, lišeni su istorijskog konteksta i često puni polarizacije.
Norveški istraživači su otkrili da su se od 7. oktobra 2023. onlajn rasprave o Gazi dodatno polarizovale i ponekad postajale nasilne u tonu, dok učionice ostaju među retkim prostorima za konstruktivan razgovor.
Jedno istraživanje na nivou EU podržava otvaranje osetljivih tema u školama: 73% ispitanika smatra da su te rasprave "veoma važne" za izgradnju tolerancije i donošenje informisanih odluka kod budućih odraslih.
Ipak, trećina evropskih nastavnika i dalje nailazi na prepreke i mora da balansira, od pritužbi roditelja do političkog pritiska, kada se bavi takvim pitanjima. Nedavno dansko istraživanje pokazuje da skoro četvrtina nastavnika priznaje da je preskočila bar jednu temu, često da bi zaštitili dobrobit učenika, izbegli sukobe ili zato što se nisu osećali dovoljno spremnim za "teške razgovore".
(EUpravo zato/European Correspondent)