Sirevi su jedan od najstarijih i najraznovrsnijih prehrambenih proizvoda na svetu, sa više od 1.800 različitih vrsta.

Svaka zemlja ima svoje specijalitete, a najpoznatiji sirevi potiču iz Francuske, Italije, Švajcarske i Holandije.

  • Francuska je poznata po vrstama poput brija, camemberta i roqueforta.
  • Italija nudi delikatese poput mocarele, parmezana i gorgonzole.
  • U Švajcarskoj, sirovi poput emmentalera i gruyerea postali su sinonimi za kvalitet.

Sirevi se prave od različitih vrsta mleka, uključujući kravlje, ovčje i kozijeg, a mogu biti meki, tvrdi, plavi, začinjeni ili dimljeni, svaki sa svojim jedinstvenim ukusom i teksturom.

Zbog bogatstva ukusa i načina pripreme, sirevi su postali nezaobilazni sastojak mnogih kulinarskih tradicija širom sveta.

Ali, da li ste znali da je prvi sir na svetu proizveden na području današnje Hrvatske?

Istraživanje je potvrdilo da je to bilo u okolini današnjeg Šibenika, a pronađeni ostaci stari su čak 7200 godina!

Znalo se da su pili mleko, ali sada je izvesno da su od njega pravili i sir!

Američki naučnici sa Univerziteta Pen State analizirali su pre nekoliko godina proizvod od mleka pronađen u okolini Šibenika.

Otkrili su da je proizveden pre 7200 godina i da je prvi sir proizveden čak 4000 godina ranije nego što se do sada mislilo! Ostaci su pronađeni na dva nalazišta, Pokrovniku i Danilo Bitinju.

Ranija istraživanja na tom području pokazala su da su ljudi koji su ga nastanjivali konzumirali i pripremali mleko, a studija iz 2018. potvrdila je i da su znali da od njega naprave i sir.

Istraživači su istakli u rezultatima istraživanja da sir u to davno vreme nije bio samo usputna namirnica, već je često bio zaslužan za opstanak ljudi.

Sir pronađen u egipatskoj piramidi 4.000 godina "mlađi"

Ranije je objavljeno da je komad sira pronađen i u egipatskoj piramidi, ali njegova starost je procenjena na 3200 godina, dakle nastao je bitno kasnije od "šibeničkog".

Taj šibenički sir zapravo je najstariji uzorak na svetu!

U drevno vreme ljudi su za sir koristili posebne posude, a otkrivena su i sita koja su služila za odvajanje grudvica sira i sirutke.

Sir je u to vreme bio mek, poput današnjeg feta sira ili onog što danas zovemo sveži sir.

Istraživači pretpostavljaju da su u to davno vreme mleko pila uglavnom deca, a fermentisani mlečni proizvod učinili su da hranljivi sastojci iz mleka budu dostupni i odraslima.

Posledično, mleko i sir smanjili su tada veliku smrtnost i glad.

(M.A./EUpravo zato/putnikofer.hr)