Vatrogasci su na Siciliji spasili oko 400 retkih knjiga iz biblioteke u Nišemiju, koja se trenutno nalazi na ivici ambisa, nakon što se u klizištu odlomila čitava padina grada.
Nakon odrona se stvorila provalija dugačka četiri kilometra.
Deo zgrade praktično visi u vazduhu.
Operaciji spasavanja knjiga je prethodila detaljna analiza terena i unutrašnjosti biblioteke kako bi se mapirao položaj knjiga.
Vatrogasci su probušili zid zgrade iza biblioteke i, ulazeći na svega nekoliko minuta, povezivali police sa knjigama i izvlačili ih kako bi došli do knjiga.
Biblioteka poseduje oko 4.000 knjiga iz književnosti, istorije i publicistike, uključujući više retkih izdanja o istoriji ostrva štampanih pre 1830. godine. Među najvrednijim blagom nalazi se i knjiga iz 16. veka.
"Sve je izgledalo kao da izvodimo pljačku banke. Morali smo da budemo brzi i da pokušamo da iznesemo što više možemo", rekao je Salvatore Kantale, pokrajinski komandant vatrogasne brigade u Kaltaniseti.
Dron je u realnom vremenu slao snimke, dok su laserski senzori, postavljeni na deo zgrade koji se nadvija nad provalijom, korišćeni da otkriju i najmanje pomeranje. Poseban uređaj je pratio vibracije i suptilne promene nagiba zgrade.
Klizište se pokrenulo 25. januara kada je tlo počelo da se pomera, razarajući asfalt i objekte. Neke kuće su kasnije pale u provaliju, zajedno sa delom puta na kojem su bili parkirani automobili i kombiji. Više od 1.600 ljudi evakuisano je iz grada.
Mnogi tomovi knjiga se i dalje nalaze u podrumu, koji se smatra najrizičnijim delom biblioteke. Zvaničnici razmatraju upotrebu robota, ali nijedan koji odgovara trenutno nije dostupan u Nišemiju.
"Ako pronađemo robota, odmah ćemo ga upotrebiti. U suprotnom, moraćemo da sačekamo. Problem je što je ova zgrada zapravo jedinstvena konstrukcija od armiranog betona. Ako se sruši, srušiće se u jednom komadu", rekao je Kantale.
On je naveo da geolozi koji rade zajedno sa vatrogascima očekuju da će se front klizišta povući za još 10 do 15 metara, povlačeći sa sobom još kuća, uključujući i biblioteku.
"Prema procenama geologa, umesto da se raspadne, biblioteka će verovatnije skliznuti niz padinu kao jedan blok. Ako se to dogodi, već smo procenili da bi zapravo moglo biti lakše izvući preostale knjige nakon pada", rekao je on.
Neki od najpoznatijih italijanskih pisaca pozvali su vlasti da spasu zbirku, koja se nalazi u takozvanoj "crnoj zoni".
Spisateljica Stefanija Auči je izjavila za novinsku agenciju Adnkronos: "Ne znam da li je naš apel zaista pomogao da se barem neki od tih drevnih tomova spasu, ali volim da mislim da je imao makar mali doprinos".
(EUpravo zato/Guardian)