Venecijanska komisija objavila je mišljenje o tzv. "Mrdićevim zakonima" u kojim je Srbiji dala devet ključnih preporuka za unapređenje pravosudnih zakona.

Komisija je na zahtev predsednice Skupštine Srbije ocenila izmene Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u borbi protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sudijama i Zakona o sedištima i teritorijalnoj nadležnosti sudova i javnih tužilaštava, koje je Narodna skupština usvojila 28. januara 2026. godine.

Izveštaj će biti podnet na usvajanje na plenarnom zasedanju 12. i 13. juna.

Kojih 9 preporuka se našlo u izveštaju?

Venecijanska komisija u izveštaju o tzv. "Mrdićevim zakonima" navodi da "prepoznaje legitimnost ciljeva vlasti, unapređenje efikasnosti i jasnoće pravnog sistema i prihvata prenos nadležnosti za odlučivanje o privremenim upućivanjima na Visoki savet tužilaštva, kao telo koje može obezbediti objektivno i transparentno upravljanje kadrovima u tužilaštvu".

Ipak, Komisija ukazuje na niz, kako se ističe, ozbiljnih nedostataka u izmenama, koji pojedinačno i kumulativno uklanjaju ranije postojeće mehanizme zaštite samostalnosti javnog tužilaštva.

Uloga Venecijanske komisije

Venecijanska komisija savetodavno je telo Saveta Evrope, međunarodne asocijacije koju čini ukupno 47 evropskih i susednih zemalja. Bavi se ustavnim i izbornim pitanjima i opštim delovanjem demokratskih institucija. Postupke kod Venecijanske komisije mogu pokretati članice i institucije koje zvanično učestvuju u njenom radu, a po sopstvenoj inicijativi postupke može pokrenuti i sama Komisija.

U tom smislu, u izveštaju daje sledeće ključne preporuke:

• Vratiti nehijerarhijski sistem odlučivanja o prigovorima na obavezna uputstva i odluke o devoluciji i supstituciji.

• Nadležnost za odlučivanje o prigovorima na godišnji program rada treba da ostane u okviru Visokog saveta tužilaštva.

• Umesto obavezne prethodne saglasnosti, zakon treba da precizira u kojim slučajevima Vrhovno javno tužilaštvo ima obavezu da obavesti Ministarstvo pravde o međunarodnim sporazumima o saradnji.

• Privremena imenovanja glavnih javnih tužilaca treba ograničiti na jednu godinu, bez mogućnosti ponovnog imenovanja.

• Isključiti mogućnost ponovnog izbora glavnih javnih tužilaca na isto mesto po isteku mandata.

• Ukinuti mogućnost ponavljanja privremenih upućivanja i ograničiti ih na ista hijerarhijska nivoa, uz zadržavanje njihove izuzetne prirode.

• Tužioce čija su upućivanja prerano okončana treba vratiti na funkcije, uz uvođenje mehanizma za njihovu postepenu zamenu kroz redovna imenovanja.

• Obezbediti veću strukturnu i operativnu autonomiju Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal.

• Mandati predsednika sudova treba da budu po pravilu neobnovljivi, uz izuzetke u ograničenim slučajevima.

(EUpravo zato.rs)