Za Evropsku uniju, 2025. godina bila je izuzetno dinamična. S obzirom na to da je Evropska komisija zvanično uspostavljena tek krajem 2024. godine, ova odlazeća godina predstavljala je prvi pravi test njene sposobnosti da izađe na kraj sa nagomilanim očekivanjima i izazovima.
Za tako kratak period, predsednica Komisije, Ursula fon der Lajen, više puta je preživela glasanje o nepoverenju. Očuvavši potrebnu većinu, snažno je bila prioritizovana izgradnja kompetitivnosti Unije, kao i sposobnosti Unije da izađe na kraj sa bezbednosnim izazovima.
Na spoljnopolitičkom planu, više paketa sankcija uvedeno je Rusiji, dok je Unija istovremeno pokušavala da balansira odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. U međuvremenu, politika proširenja bila je nikad istaknutija. Tako je komesarka za proširenje, Marta Kos, postala prava zvezda, za koju se priča da je za tih godinu dana uradila više povodom proširenja nego njena dva prethodnika zajedno.
Kako se ova godina privodi kraju, vredi ispitati šta Evropska komisija ima u planu za godinu koja nam predstoji.
Pregled prioriteta
Polazeći od ocene da se Evropa suočava sa najtežim geopolitičkim, bezbednosnim i ekonomskim izazovima u poslednjim decenijama, na samom početku programa Komisije prvo što se ističe jeste da se 2026. godina mora iskoristiti kao "trenutak evropske nezavisnosti“. Pod tim se podrazumeva želja da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu budućnost odnosno da postane sposobnija da zastupa svoje interese uprkos pritiscima sa različitih strana sveta.
Ti interesi uključuju zaštitu građana i prirode, jačanje bezbednosti i odbrane, kontrolu nad ključnim tehnologijama i izvorima energije, očuvanje demokratije i društvenog modela, stvaranje kvalitetnih radnih mesta, jačanje evropske industrije i malih preduzeća, održavanje visokih socijalnih, digitalnih i ekoloških standarda, pravedan položaj poljoprivrednika i otvorenost ka svetu kroz partnerstva sa saveznicima.
Sa tim u vidu, u nastavku pregled ključnih prioriteta:
Odbrana kao nezaobilazan prioritet
S obzirom na to da je Rusija percipirana kao egzistencijalna pretnja, ne treba da iznenađuje što se pitanje odbrambene stavlja u prvi plan. U kontekstu sve složenijeg i rastućeg bezbednosnog okruženja, eksplicitno se ukazuje da će "bezbednost prožimati sav rad Komisije u narednoj godini".
U tom svetlu posebnu pažnju dobija inicijativa "Plan ponovnog naoružavanja Evrope/Spremnost 2030“. Kao što smo prethodno pisali, njime će se podržati zajedničke nabavke, povećanje proizvodnje vojne opreme i zatvaranje nedostataka u kapacitetima, uključujući kroz uključivanje odbrambenog sektora Ukrajine i njegovo integrisanje u Evropski program odbrambene industrije.
Da bi se plan jačanja Evrope ostvario, biće presudna simplifikacija zakonodavstva i smanjenje administrativnog opterećenja. Takvi iskoraci bi, kako sama Komisija navodi, trebalo da predstavljaju "novu eru za evropsku odbranu i bezbednost".
Kompetitivnost kao preka potreba
Iako Evropa raspolaže snažnom industrijskom i inovacionom osnovom, Komisija upozorava da "i dalje postoji previše strukturnih prepreka“ koje ograničavaju njenu kompetitivnost odnosno konkurentnost. Zato se Komisija iznova vraća na Dragijev izveštaj i daje prioritet hitnom ubrzanju njegove pune primene.
U tom cilju, Komisija će predložiti dodatne mere za podršku industrijskim sektorima, uz poseban nastavak podrške automobilskom sektoru u suočavanju sa aktuelnim izazovima. Paralelno s tim, i u skladu sa više puta pominjanim Letinim izveštajem, radiće se na oslobađanju punog potencijala Jedinstvenog tržišta do 2028. godine kroz uklanjanje prepreka u oblasti kapitala, energije, usluga i telekomunikacija, kao i kroz uvođenje "pete slobode" (tj. znanja i inovacija) putem Evropskog istraživačkog prostora.
Konačno, kako bi se obezbedile dovoljne i pravovremene zalihe kritičnih sirovina za ključne industrije poput čistih tehnologija, digitalnog sektora, automobilske, svemirske i odbrambene industrije, predloženo je uspostavljanje Centra za kritične sirovine, koji bi pratio, zajednički nabavljao i skladištio ove resurse od suštinskog značaja za evropsku industrijsku suverenost.
Zaštita demokratije u vreme rastućeg ekstremizma
EU je zajednica zasnovana na vrednostima. To nije samo prazna fraza, već osnovni princip utkan u njene osnivačke ugovore. Zato Komisija konstatuje da će raditi na jačanju mehanizama kako bi se efektivno odgovorilo na porast ekstremizma, dezinformacija, sajber-napada i stranog mešanja, koji potkopavaju poverenje u demokratske institucije i integritet izbornih procesa.
Zbog toga će se dodatno pojačati podrška i zaštita medija i nezavisnog novinarstva, kroz pokretanje novog Programa otpornosti medija za podršku nezavisnom novinarstvu i medijskoj pismenosti, kao i kroz značajno povećanje finansiranja medija u narednom budžetu. Uz to, s obzirom na to da demokratsko nazadovanje nije strano ni unutar same Unije, kako se pregovori o narednom višegodišnjem finansijskom okviru (2028-34) budu odvijali, tako će Komisija snažno insistirati da poštovanje vladavine prava mora biti zvanični uslov za otkljuvačanje svih raspoloživih svih fondova.
Poliitka proširenja i priprema Unije za sutrašnjicu
Kao jedan od načina da se adekvatno pripremi za sutrašnjicu, Komisija ukazuje na politiku proširenja. Prepoznajući potrebu za kredibilnim pristupom prema kandidatima, ističe se da će EU nastaviti proces proširenja i omogućavati postepenu integraciju zemalja kandidata u različite oblasti javnih politika. Istovremeno, radiće se na boljoj koordinaciji država članica u pogledu internih reformi kako bi sama Unija bila spremnija da primi nove članice.
Zato će, kao što je Marta Kos nedavno najavila u Briselu, Komisija izaći sa "pretpristupnim pregledom politika" (en. pre-enlargement policy reviews), koji će usmeravati reforme unutar Unije u kontekstu prijema novih članica, posebno u oblastima vladavine prava, energetike, bezbednosti hrane, odbrane i migracija. Konačno, iako to nije eksplicitno navedeno, podrazumeva se da će Komisija težiti tome da Crna Gora i Albanija što pre budu spremne da zatvore preostala poglavlja, kao i da se otkoči pristupni put ostalih država kandidata.
Simplifikacija kao horizontalni i sveprožimajući princip
Sa pregledom pojedinačnih prioriteta, potrebno je ukazati na to da će im simplifikacija biti zajednički imenitelj. Naime, više od polovine (25 od 47) zakonodavnih inicijativa za narednu godinu ići će u pravcu uproste način implementacije propisa i time dovedu do ubrzanja ostvarenja zadatih ciljeva.
Među njima spadaju inicijative koje se odnose na automobilsku industriju, životnu sredinu, oporezivanje, bezbednost hrane i stočne hrane, medicinska sredstva i zakonodavstvo o energetskim proizvodima. Kao konkretan primer navodi se da će se težiti smanjenju administrativnog opterećenja za 25 posto ukupno i 35 posto za mala i srednja preduzeća, bez snižavanja standarda. Uz to, Komisija računa na to da će reforme ove vrste rezultovati uštedama od 8,6 milijardi evra godišnje za evropska preduzeća.
Kako bi se osiguralo da EU efektivno ispunjava svoje ciljeve, Komisija se obavezala na sprovođenje godišnje revizije stepena simplifikacije. Suštinski, s obzirom na to da mnogi Brisel poistovećuju sa preteranom birokratizacijom, program za 2026. godinu težiće da preokrene takvu percepciju kroz jasnija, jednostavnija i efikasnija pravila.