Pobeda AfD-a u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, uz istorijski uspeh Levice u Berlinu i težak poraz CDU-a kancelara Fridriha Merca, otvorilo je pitanje kakav će uticaj imati na politiku Evropske unije.

I dok analitičari i poznavaoci političkih prilika smatraju da neće imati posrednog uticaja, sve se glasnije čuje da bi mogla da promeni politički prostor u kojem se ta politika u narednom periodu bude donosila.

Rezultati izbora pokazuju da tradicionalne stranke nemačkog političkog centra gube deo podrške, dok birači sve više odlaze ka strankama sa leve i desne strane političkog spektra.

Za Brisel je to važno pre svega zato što je Nemačka najveća ekonomija EU i jedna od ključnih država za odluke o Ukrajini, odbrani, migraciji, industrijskoj politici i evropskim finansijama.

Najneposrednija posledica rezultata izbora u Nemačkoj više se oseća u Berlinu, nego u Briselu. Kancelar Fridrih Merc suočava se sa ozbiljnim političkim pritiskom nakon što je njegova CDU u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji sa 4,9 odsto prvi put ostala van pokrajinskog parlamenta. Sam Merc je rezultat opisao kao "propast" i priznao da se on ne može ulepšavati, ali je istovremeno poručio da ostaje pri svom kursu i da namerava da nastavi sa reformama.

To je važno za Evropsku uniju jer se nemačka vlada sada nalazi u situaciji u kojoj mora da donosi odluke sa potencijalno velikom političkom cenom, dok joj sopstveni rezultati na pokrajinskim izborima pokazuju da birači nisu zadovoljni pravcem kojim zemlja ide. Pitanje više nije samo kako će CDU reagovati na uspon AfD-a, već i koliko će savezna vlada biti sposobna da sprovede reforme koje je najavila.

Pritisak na Merca raste

Dva izborna poraza zaredom predstavljaju ozbiljan politički problem za kancelara. Posle ranijeg poraza CDU-a u Saksoniji-Anhaltu, stranka je sada doživela još teži udarac u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, dok je u Berlinu završila iza Levice. Rojters ocenjuje da su rezultati pojačali unutrašnji pritisak na Merca i otvorili nova pitanja o njegovom političkom kursu.

Ipak, iz izbornih rezultata za sada ne proizlazi da će doći do neposredne promene savezne vlade.

Fridrih Merc
Fridrih Merc Foto: FREDERIC SIERAKOWSKI

Merc je nakon izbora jasno poručio da namerava da ostane na funkciji i nastavi sa reformama. U SPD-u se, međutim, već čuju zahtevi da se reforme sprovode uz veće uvažavanje socijalnih posledica. Potpredsednik vlade Lars Klingbajl i drugi socijaldemokratski zvaničnici naglašavaju potrebu za kompromisom, dok je SPD-ov šef poslaničke grupe Matijas Mirš govorio o potrebi da se reforme sprovode "empatično".

AfD dobija novu političku težinu

Za AfD je rezultat u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji važan iz još jednog razloga, stranka sada može da pokaže da njena podrška nije ograničena na pojedinačne izbore ili protestno glasanje, već da može da osvoji prvo mesto na pokrajinskim izborima.

Lideri AfD-a odmah su rezultate predstavili kao potvrdu svog političkog kursa. Kopredsednica stranke Alis Vajdel ocenila je rezultate u obe pokrajine kao veoma dobre, dok je Tino Črupala naglasio uspeh u mobilisanju birača koji ranije nisu izlazili na izbore.

Glasanje
Foto: Shutterstock

Međutim, postoji važna granica tog uspeha. AfD jeste najjača stranka u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, ali nema većinu i ostale relevantne stranke i dalje isključuju koaliciju sa njom. To znači da izborna pobeda za sada ne znači i preuzimanje pokrajinske vlasti.

Za evropsku politiku je upravo ta razlika ključna. AfD može da povećava pritisak na nemačke stranke, ali sa pokrajinskog nivoa ne može neposredno da odlučuje o nemačkoj politici prema EU, NATO-u, Ukrajini ili Rusiji.

Migracija i Ukrajina postaće još osetljivije teme

Rezultat AfD-a može dodatno pojačati pritisak na CDU i SPD da zauzmu čvršći stav prema migraciji, kontroli granica i odnosima sa Rusijom. Takve promene u nemačkoj politici mogle bi se odraziti i na EU, posebno na politiku azila i zaštitu spoljnih granica.

Slično važi i za Ukrajinu. Pokrajinski izbori ne menjaju direktno nemačku politiku prema Kijevu, ali rast podrške AfD-u povećava pritisak na savezne stranke da preispituju stavove o pomoći Ukrajini i odnosima sa Rusijom. Za sada, međutim, nema promene zvaničnog nemačkog kursa prema Ukrajini.

Nemačka ekonomija postaje evropsko pitanje

Pored političkog pritiska, izbori dodatno ukazuju na nezadovoljstvo Nemaca troškovima života, energijom, stanovanjem i stanjem privrede. Mercova vlada zato je pod većim pritiskom da pokaže rezultate svojih ekonomskih reformi.

Nemačka se ne pomera samo udesno

Rezultati u Berlinu pokazuju da se nemačka politika ne pomera jednostavno udesno. Levica je postala najjača stranka u Berlinu, dok su CDU i SPD oslabili, a AfD ojačala.

Zajednički rezultat dva izbora pre svega ukazuje na fragmentaciju političkog prostora i slabljenje tradicionalnog centra. Dok je AfD u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji profitirala od tema poput migracije i nezadovoljstva saveznom politikom, Levica je u Berlinu privukla birače posebno pitanjima stanovanja i troškova života.

Zato se rezultate preciznije može opisati kao jačanje političkih alternativa na obe strane i sve izraženiju fragmentaciju nemačkog biračkog tela.

To je važno i za EU, jer je Nemačka najveća evropska ekonomija. Eventualno usporavanje reformi ili promena ekonomskog kursa mogli bi uticati na evropske rasprave o industriji, energiji, investicijama i budžetu.

Izbori u jednoj pokrajini nisu evropska kriza, ali političko slabljenje nemačke savezne vlade može imati direktne posledice po sposobnost Berlina da pokreće i podržava ključne odluke EU.

Šta to znači za odnose unutar EU?

Za Francusku i druge velike članice EU ključna će biti sposobnost Berlina da i dalje preuzima inicijativu u evropskim pitanjima.

Nemačka i Francuska tradicionalno predstavljaju jedan od glavnih pokretača evropske integracije. Međutim, za velike evropske odluke potrebna je nemačka vlada koja ima dovoljno političkog prostora da pregovara, pravi kompromise i zatim ih sprovede kod kuće.

Ako Merc bude sve više primoran da reaguje na rast AfD-a, unutrašnje kritike u CDU-u i pritisak koalicionog SPD-a, njegova sposobnost da politički "troši kapital" na evropske projekte može biti ograničena.

To se posebno odnosi na teme kao što su zajedničko finansiranje evropske odbrane, industrijska politika, odnosi prema SAD, podrška Ukrajini, migraciona politika i budući evropski budžet.

Ne znači da će Berlin odustati od tih politika. Znači da će za njihovo sprovođenje verovatno biti potrebni složeniji unutrašnji kompromisi.

Za sada nema promene nemačke politike prema Evropi

Upravo zato rezultate izbora ne treba tumačiti kao neposrednu promenu kursa Nemačke ili EU.

AfD je osvojila prvo mesto u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, ali nije preuzela vlast. Merc ostaje kancelar i javno insistira na nastavku reformi. U Berlinu će tek pregovori o koaliciji pokazati kako će izgledati nova pokrajinska vlada.

Pravi značaj izbora zato će se videti tek kroz odluke koje slede.

Ako CDU i SPD odgovore promenom politike prema migraciji, ekonomskim reformama ili drugim pitanjima na kojima AfD dobija podršku, izborni rezultat će već početi da menja nemačku politiku. Ako savezna vlada ostane pri sadašnjem kursu, neposredni efekat izbora biće pre svega jačanje pritiska na nju.

Za Evropsku uniju, dakle, najvažnije pitanje nije ko će formirati vladu u Schwerinu ili Berlinu, već "da li će nemačka savezna politika ostati dovoljno stabilna da Berlin nastavi da igra dosadašnju ulogu u evropskom odlučivanju".

U ovom trenutku odgovor na to pitanje još nije poznat. Ono što je jasno jeste da su izbori dodatno oslabili tradicionalne političke stranke i otvorili novu fazu političkog nadmetanja u Nemačkoj, sa posledicama koje će se, zbog težine Nemačke u EU, neminovno pratiti i van njenih granica.

(EUpravo zato.rs)