Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, poznat kao Brexit, sve češće se ponovo otvara kao političko pitanje u Londonu. Nekoliko godina nakon napuštanja evropskog bloka, sve je više signala da bi britanske vlasti mogle da razmotre drugačiji odnos sa Briselom, uključujući i mogućnost ponovnog članstva.

Prema izvorima upoznatim sa razgovorima u evropskim institucijama, Brisel ne bi nužno insistirao na tome da Velika Britanija prihvati sve obaveze koje imaju novije članice Unije. To bi značilo da bi London potencijalno mogao da zadrži funtu kao nacionalnu valutu i ostane izvan šengenskog prostora, odnosno sistema bez redovnih kontrola na unutrašnjim granicama.

Takav aranžman bio bi značajan jer je upravo mogućnost gubitka posebnog položaja jedan od razloga zbog kojih deo britanske javnosti i dalje zazire od povratka u EU.

Povratak po modelu koji je postojao pre Brexita

Dok je bila članica Unije, Velika Britanija imala je posebna izuzeća od obaveze uvođenja evra i pristupanja Šengenu. Ta prava bila su rezultat dugogodišnjih pregovora i specifičnog položaja Londona unutar evropskih institucija.

Države koje su kasnije pristupile EU, za razliku od Britanije, prihvatile su obavezu postepenog približavanja evrozoni, dok je pristupanje Šengenu takođe deo evropskog procesa integracija.

Zbog toga postoji bojazan među britanskim evroskepticima da bi eventualni povratak u Uniju podrazumevao više obaveza nego što ih je zemlja imala pre izlaska.

Ipak, evropski zvaničnici ukazuju na to da se uslovi članstva mogu razmatrati u skladu sa okolnostima pojedinačnih država. Za sada, međutim, Brisel nema zvanično utvrđen model eventualnog britanskog povratka, jer London još nije podneo zahtev za ponovno članstvo.

Sve više Britanaca smatra da je Brexit bio greška

Politička rasprava o odnosima sa Evropskom unijom dobija na značaju i zbog promena u raspoloženju britanskih birača.

Britanski premijer Endi Burnam ocenio je da Brexit nije doneo očekivane rezultate i nagovestio da bi pitanje odnosa sa EU moglo da postane jedna od važnih tema narednog izbornog programa Laburističke stranke.

Prema istraživanju agencije YouGov, 55 odsto Britanaca podržava poništavanje Brexita i povratak u EU, dok 34 odsto smatra da zemlja treba da ostane izvan Unije.

Međutim, podrška povratku znatno je manja kada se u obzir uzme mogućnost obaveznog uvođenja evra i pristupanja Šengenu. U takvom scenariju, 35 odsto ispitanika podržalo bi povratak, dok bi mu se 43 odsto protivilo.

Upravo bi zadržavanje funte i kontrola granica mogli da budu važni argumenti za pridobijanje dela birača koji su i dalje skeptični prema evropskim integracijama.

Novi pregovori sa Briselom već 20. novembra

U međuvremenu, britanska vlada radi na unapređenju odnosa sa Evropskom unijom. Burnam bi 20. novembra trebalo da se sastane u Briselu sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kako bi razgovarali o daljem približavanju dve strane.

Na dnevnom redu biće paket mera koji obuhvata jednostavniju trgovinu prehrambenim proizvodima, nove mogućnosti za mobilnost mladih i povezivanje sistema trgovine emisijama ugljen-dioksida.

Reč je o nastavku procesa započetog za vreme prethodnog premijera Kira Starmera, čiji je cilj ublažavanje ekonomskih i političkih posledica Brexita.

Burnam je najavio da želi da razmotri i šire mogućnosti saradnje, uključujući približavanje jedinstvenom evropskom tržištu, povratak u carinsku uniju, ali i potencijalno ponovno članstvo u EU.

Ipak, premijer je poručio da će se o konačnom pravcu odlučivati uzimajući u obzir stavove britanskih građana. Očekuje se da bi odnos prema Evropskoj uniji mogao da bude jedna od važnih tema narednih parlamentarnih izbora, koji bi trebalo da budu održani najkasnije do jula 2029. godine.

Da li je novi Brexit zaista moguć?

Iako ideja o povratku Velike Britanije u EU dobija sve više prostora u političkim raspravama, put do njenog ostvarenja bio bi dug i složen. Za ponovno članstvo bili bi neophodni zvaničan zahtev Londona, pregovori sa državama članicama i saglasnost evropskih institucija.

Mogućnost posebnih uslova mogla bi da olakša taj proces, ali još nije poznato da li bi sve članice EU bile spremne da podrže takav model.

Za sada je izvesnije postepeno približavanje nego brzi povratak u Uniju. Ipak, činjenica da se o ponovnom članstvu sve otvorenije govori pokazuje koliko se politički i ekonomski odnos Velike Britanije prema Brexitu promenio.

Nekada predstavljan kao istorijska prilika za povratak nacionalnog suvereniteta, Brexit danas postaje predmet sve ozbiljnijeg preispitivanja, a mogućnost da se Britanija vrati u evropsku porodicu, ali pod posebnim uslovima, ponovo je na političkom stolu.

(EUpravo zato)