Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski pozdravio je napredak u pregovorima sa američkim zvaničnicima nakon dvodnevnih razgovora u Berlinu, dok su se evropski lideri obavezali da će pomoći Kijevu i u budućnosti, kako bi se okončao rat protiv Rusije.

Ipak, ostaju sporna pitanja koja se posebno odnose na teritoriju i bezbednosne garancije, naročito one koje pružaju Sjedinjene Američke Države.

Evropljani su takođe pozdravili ishod sastanaka, nakon kojih su naveli mere podrške koje bi obuhvatale "oružane snage, obaveštajnu i logističku pomoć, kao i ekonomske i diplomatske akcije".

U zajedničkom saopštenju objavljenom u ponedeljak uveče, evropski lideri dali su do sada najdetaljniji pregled bezbednosnih garancija koje su spremni da pruže Ukrajini.

One uključuju "trajnu i značajnu podršku" ukrajinskim oružanim snagama, koje bi u mirnodopskim uslovima trebalo da broje oko 800.000 vojnika, kao i evropski predvođene "multinacionalnu vojsku" koja bi delovala na teritoriji Ukrajine, nadovezujući se na rad "Koalicije voljnih" kojom predsedavaju Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Takođe se pominje mehanizam za nadzor i verifikaciju eventualnog prekida vatre, pod vođstvom Sjedinjenih Američkih Država, kao i "pravno obavezujuću uredbu" kojom mir treba da se obnovi i u slučaju budućeg oružanog napada, pri čemu bi zemlje same odlučivale na koji način žele da pomognu Ukrajini.

Na kraju, obaveze uključuju i ulaganja u oporavak i obnovu Ukrajine, uz pomoć zamrznutih ruskih sredstava.

Saopštenje su potpisali nemački kancelar Fridrih Merc, danska premijerka Mete Frederiksen, francuski predsednik Emanuel Makron, italijanska premijerka Đorđa Meloni, holandski premijer Dik Šof, norveški premijer Jonas Gar Store, poljski premijer Donald Tusk, švedski premijer Ulf Kristerson i britanski premijer Kir Starmer.

Dokument su potpisali i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, a i dalje je otvoren za naknadne potpise.

Vladimir Zelenski
Foto: FRANCOIS LENOIR/European Union

Dvodnevnom sastanku u Berlinu prisustvovali su i specijalni izaslanici SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa, koji su se u nedelju sastali sa Zelenskim.

Evropski lideri su se u ponedeljak pridružili drugoj rundi razgovora.

"Zahvalan sam što smo zaista veoma dobro sarađivali", naveo je Zelenski na društvenim mrežama.

"Postoje neke stvari koje su, po mom mišljenju, destruktivne i koje nam sigurno ne bi pomogle. Važno je da ih više nema u novim verzijama dokumenata. To je važno, jer je dostojanstvo važno", zaključio je.

Evropljani su pozvali Rusiju da "pokaže spremnost da radi na trajnom miru" prihvatanjem mirovnog plana koji promoviše Bela kuća.

Značajno je da u saopštenju nema nikakvog fiksnog roka za prijem Ukrajine u Evropsku uniju, prenosi "Euronews".

Evropska komisija insistira da proces mora da ostane "zasnovan na zaslugama", u skladu sa napretkom svakog kandidata.

"Svaki dogovor treba da zaštiti dugoročnu bezbednost i jedinstvo evroatlantskog prostora i ulogu NATO-a u odbrani", naveli su.

Odluka o ruskim sredstvima

Lideri EU se ove nedelje okupljaju i na ključnom samitu u Briselu, na kojem će odlučivati kako da obezbede 90 milijardi evra za finansiranje budžetskih i vojnih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.

Kao što smo već pisali, ideja koja preovladava je da se ruska zamrznuta sredstva iskoriste za obnovu Ukrajine.

"Nadam se da će Belgija, zemlja koja je ovom odlukom najviše pogođena, sa nama napraviti korak u pravom smeru. Vrlo je važno da se podrži Ukrajinu", poručio je nemački kancelar Fridrih Merc.

(EUpravo zato/Euronews)