Sektori poput nauke i tehnologije čine jedan od najvećih "izvora" zaposlenja u Evropi. Tokom 2024. godine u tim sektorima bilo je zaposleno više od 73,8 miliona ljudi starosti od 25 do 64 godine. Među njima je sve više žena: broj naučnica i inženjerki u Evropskoj uniji porastao je sa 3,4 miliona u 2008. na 7,9 miliona u 2024. godini, pokazuju najnoviji podaci Eurostat-a.

Uprkos tome, razlike među sektorima i dalje su izražene. Prema izveštaju Evropske komisije iz 2024. godine, poznatom kao She Figures, žene su gotovo izjednačene sa muškarcima u visokom obrazovanju (44 odsto) i državnom sektoru (45 odsto), dok su u poslovnom sektoru znatno slabije zastupljene, svega 22 odsto.

Dodatno, žene čine samo 25 odsto samostalno zaposlenih stručnjaka u nauci, inženjerstvu i IKT sektoru.

"Rodna segregacija i dalje predstavlja izazov na tržištu rada, ali se primećuje postepen preokret, što ukazuje na spor, ali stabilan napredak ka rodnoj ravnopravnosti", navodi se u izveštaju She Figures.

Posmatrano po državama članicama, najveći udeo naučnica i inženjerki zabeležen je u Letoniji (50,9 odsto), Danskoj (48,8 odsto) i Estoniji (47,9 odsto).

Suprotno tome, najmanji udeo zabeležen je u Finska (30,7 odsto), Mađarska (31,7 odsto) i Luksemburg (32,4 odsto).

Ipak, u pojedinim delovima Evrope žene čak nadmašuju muškarce u naučnim profesijama. Prema podacima Eurostata, u 11 regiona u Španiji, Portugalu, Poljskoj, Bugarskoj, Švedskoj i Letoniji žene čine većinu naučnika.

 Najveći udeo naučnica i inženjerki zabeležen je na Kanarskim ostrvima u Španiji (58,8 odsto), zatim na portugalskim ostrvima Azorima (57,3 odsto) i Madeiri (56,4 odsto).

Na drugom kraju lestvice nalaze se region Centralne Mađarske (30 odsto), kontinentalna Finska (30,7 odsto) i regijon u u južnoj italiji poznat kao Sud (31,1 odsto).

Podaci takođe pokazuju da su žene rođene van EU ređe zaposlene kao naučnice i inženjerke (36 odsto) u poređenju sa ženama rođenim u drugoj državi članici (43 odsto) i onima rođenim u zemlji u kojoj rade (42 odsto).

Najniži udeo žena rođenih van EU koje rade u ovim profesijama zabeležen je u Luksemburgu (21 odsto) i Holandija (26 odsto).

(EUpravo zato)