Španska domaćinstva štede oko 10 evra mesečno na računima za struju zahvaljujući vetroelektranama i solarnim panelima instaliranim u poslednjih pet godina, pokazao je novi izveštaj.
Prema klimatskom istraživačkom centru Ember, sve šira upotreba obnovljivih izvora energije, zaštitila je španska domaćinstva od najnovijih poskupljenja fosilnih goriva usled rata u Iranu, piše Gardijan.
Da su troškovi električne energije i dalje čvrsto vezani za cene gasa kao 2021. godine, prosečni računi za energiju bili bi 19 odsto viši.
"Cene gasa su upravo skočile 60 odsto, a računi za struju u Španiji gotovo da nisu reagovali, štaviše, u aprilu su i pali", rekao je Kris Roslou, analitičar iz Ember-a i glavni autor izveštaja.
Uticaj gasa na cene struje
"To je jasna i očigledna suprotnost prethodnoj gasnoj krizi, kada su računi za struju odmah naglo porasli", dodao je.
Sagorevanje fosilnog gasa jedan je od najskupljih načina proizvodnje električne energije u Evropi.
Analiza pokazuje da je uticaj gasa na cene električne energije u Španiji pao sa 52 odsto sati u 2021. na samo 9 odsto u prvih pet meseci 2026. godine. Poređenja radi, u Italiji, koja ima najviše veleprodajne cene struje u Evropi, gas utiče na cenu u 75 odsto slučajeva.
Izveštaj je takođe utvrdio da su cene električne energije u Španiji u prvoj polovini 2021. porasle za oko 50 odsto, prateći evropske cene gasa, ali su zbog viših cena gasa 2026. ostale "uglavnom nepromenjene".
Efekti nestabilnosti na veleprodajnim tržištima gasa videli su se samo kroz više cenovne vrhove tokom sve kraćih perioda kada je bilo neophodno koristiti veće količine gasa.
Španija pametno iskoristila svoje prednosti
Mar Reguant, ekonomistkinja sa Univerziteta Nortvestern, koja nije učestvovala u izradi izveštaja, ali čija su istraživanja pokazala "istu sliku", rekla je da je ambiciozna politika pomogla Španiji da maksimalno iskoristi svoje povoljne uslove.
U poređenju sa ostatkom Evrope, to uključuje značajan vetar, "nenadmašno sunce" i postojeće reverzibilne hidroelektrane.
"Nema sumnje da Španija i Portugal u velikoj meri profitiraju od svoje rane tranzicije. Pirinejsko poluostrvo ima povlašćen položaj i postupilo je pametno", napomenula je.
U prilog tome govore i podaci: vetar i sunce su proizveli 33 odsto električne energije u Španiji 2021. godine, a do 2025. taj udeo je porastao na 42 odsto.
U drugim evropskim zemljama koje su takođe brzo širile obnovljive izvore, poput Nemačke, koja je u poslednjih pet godina povećala udeo vetra i sunca u proizvodnji električne energije sa 28 na 45 odsto, koristi za potrošače bile su manje izražene jer su obnovljivi izvori istisnuli druge oblike energije, poput uglja i nuklearne energije, a ne samo skupi gas.
Potrebna su dalja ulaganja u OIE
Analiza, koja je koristila podatke iz marta i aprila 2026. godine, uzela je u obzir regulisanu tarifu za električnu energiju koju plaća otprilike trećina španskih domaćinstava. Modelirala je visinu računa prema scenariju u kojem obnovljivi izvori dodati u poslednjih pet godina nisu bili instalirani.
Studija nije uzela u obzir jačanje elektroenergetske mreže koje promenljivi obnovljivi izvori zahtevaju, ali je uključila troškove balansiranja sistema koji nastaju u periodima kada se proizvodi previše ili premalo energije.
Dr Dijego Garsija Gusano, viši istraživač za energetsko planiranje u baskijskom tehnološkom centru Teknalija, napomenuo je da španske gasne elektrane i dalje određuju cenu tokom ključnih sati.
Upozorio je i da česta razdoblja veoma niskih cena slabe podsticaj za dalja ulaganja u obnovljive izvore. Sporo uvođenje sistema za skladištenje energije i ograničena fleksibilnost u potražnji za električnom energijom "pojačali" su situaciju, dodao je, sprečavajući sistem da efikasno apsorbuje višak proizvodnje iz obnovljivih izvora.
"Španija je manje izložena gasnim šokovima od drugih zemalja, ali nije imuna. Ulaganje u obnovljive izvore je veoma razumno, ali potrebno je mnogo više da bi to ulaganje postalo strukturno, a ne samo proizvod okolnosti", zaključio je Gusano.
(EUpravo zato/Guardian)