Evropska komisija odobrila je državnu pomoć u iznosu od 400 miliona evra za Grčku, namenjenu ulaganjima u razvoj čistih tehnologija i čiste energije.
Ova sredstva biće usmerena na strateške investicije koje povećavaju proizvodne kapacitete u sektoru čistih tehnologija. U skladu sa ciljevima Sporazuma o čistom nebu, očekuje se da će ova inicijativa ubrzati prelazak na ekonomiju sa nultom neto emisijom. Odluka je doneta na osnovu Okvira za državnu pomoć u okviru Sporazuma o čistoj industriji (CISAF), koji je Evropska komisija usvojila 25. juna 2025. godine.
Kako će Grčka koristiti 400 miliona evra?
Sredstva će biti namenjena strateškim ulaganjima u sektor čistih tehnologija.
Program ima cilj da pruži finansijsku podršku investicijama koje omogućavaju pokretanje ili proširenje proizvodnih kapaciteta za tehnologije bez emisije štetnih gasova, uključujući i upotrebu sekundarnih sirovina. Takođe obuhvata ključne specijalizovane komponente navedene u Aneksu II CISAF-a, kao i proizvodnju novih ili recikliranih kritičnih sirovina potrebnih za izradu gotovih proizvoda ili njihovih ključnih delova.
Podrška će biti obezbeđena kroz direktne subvencije i poreske podsticaje. Program važi za preduzeća širom teritorije Grčke, a pomoć se može dodeljivati do 31. decembra 2030. godine.
Evropska komisija je ocenila da grčki program ispunjava uslove iz CISAF-a. Posebno je istaknuto da stvara značajne podsticaje za proizvodnju čistih tehnologija, njihovih osnovnih komponenti i neophodnih kritičnih sirovina.
Komisija je takođe zaključila da je ova mera neophodna, primerena i proporcionalna kako bi se ubrzao prelazak na ekonomiju sa nultom emisijom i podržale privredne aktivnosti ključne za sprovođenje Sporazuma o čistoj industriji. Odluka je u skladu sa članom 107(3)(c) Ugovora o funkcionisanju Evropske unije i relevantnim odredbama CISAF-a.
Na osnovu toga, Komisija je odobrila grčku meru u skladu sa pravilima EU o državnoj pomoći.
"Ovaj program će Grčkoj omogućiti dodatne proizvodne kapacitete za čiste tehnologije. Grčka država može staviti na raspolaganje 400 miliona evra za podršku ključnim investicijama u ovom sektoru, koristeći različite mere podrške. Novi proizvodni kapaciteti doprineće ostvarivanju ciljeva sporazuma o čistoj industriji, uz minimiziranje mogućih poremećaja konkurencije", izjavila je Teresa Ribera, izvršna potpredsednica Evropske komisije zadužena za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju.
Šta je Okvir za državnu pomoć u okviru Sporazuma o čistoj industriji?
Evropska komisija je 25. juna 2025. godine usvojila CISAF kako bi podstakla mere podrške u sektorima ključnim za prelazak na ekonomiju sa nultom neto emisijom, u okviru Sporazuma o čistoj industriji.
Ovaj okvir omogućava državama članicama da do 31. decembra 2030. godine sprovode različite vrste podrške za ubrzanje zelene tranzicije, uključujući:
- Mere za razvoj obnovljive energije i goriva sa niskim emisijama (odeljci 4.1 i 4.2)
Uspostavljanje programa podrške za ulaganja u obnovljive izvore energije i skladištenje energije uz pojednostavljene procedure, kao i posebne mehanizme za ubrzanje razvoja goriva sa niskim emisijama.
- Privremene mere za smanjenje troškova električne energije za energetski intenzivne kompanije (odeljak 4.5)
Obezbeđivanje prelaska na čistu i pristupačnu električnu energiju, uz sprečavanje premeštanja proizvodnje u zemlje sa nižim ekološkim standardima.
- Mere za dekarbonizaciju industrije (odeljak 5)
Podrška investicijama koje smanjuju zavisnost od uvoznih fosilnih goriva kroz elektrifikaciju, unapređenje energetske efikasnosti i upotrebu obnovljivog ili niskoemisionog vodonika.
- Mere za povećanje kapaciteta proizvodnje čistih tehnologija (odeljak 6)
Ulaganja u strateške projekte, u skladu sa Uredbom o industriji sa nultom emisijom, kao što su proizvodnja baterija, fotonaponskih panela, vetroturbina, toplotnih pumpi, elektrolizera, kao i projekti hvatanja, korišćenja i skladištenja ugljenika, uključujući ključne komponente i kritične sirovine.
- Mere za smanjenje investicionog rizika (odeljak 8)
Podrška privatnim ulaganjima u čistu energiju, dekarbonizaciju industrije, čiste tehnologije, energetsku infrastrukturu i projekte cirkularne ekonomije.
(EUpravo zato/Euronews)