U Zaječaru, Leskovcu, Bujanovacu, Lebanu, Negotinu i Odžacima u naredne četiri godine korejsko-američki konzorcijum "Hjundai inženjering" i JGTR izgradiće šest solarnih elektrana.

Njihova snaga biće 1.000 megavata (jedan gigavat), a snaga baterijskih skladišta dodatnih 200 megavata.

Direktorka Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, Danijela Isaković, rekla je za RTS da je napravljen zaokret ka solarnim elektranama jer je reč o jednom od najvećih projekata u Evropi, a očekuje se ekološka i ekonomska korist.

Energetski strateški sporazum koji je Srbija prošle nedelje potpisala sa SAD, vredan 1,6 milijardi dolara, važan je zbog energetske stabilnosti Srbije.

Jedan od najvećih projekata u Evropi

"U Srbiji ne postoji nijedna velika solarna elektrana koja je priključena na prenosni sistem električne energije", navodi Isailović.

Kako kaže, u Srbiji je i dalje vest kada se postavi solarni panel ili elektrana na krov neke fabrike, kao i kada neki građanin postane prozjumer.

"Sve naše solarne elektrane bile su do 10 megavata zato što je lakše priključiti se za distributivni sistem, manji su zahtevi za zaštitu životne sredine i jeftiniji su", objasnila je.

Radnici postavljaju solarne panele na krov kuće u Madridu
JAVIER SORIANO / AFP / Profimedia 

Prema njenim rečima, sada je reč o zaokretu i gradi se jedan od najvećih projekata u Evropi.

"Kina ima projekte od pet gigavata, dva ili dva i po gigavata. Turska sprovodi projekat od 35 gigavata, ali to je neuporedivo sa Srbijom", istakla je Isailović.

Šest solarnih elektrana za šest gradova

Kada je počelo da se govori o ovom poduhvatu, najveća misterija je bila gde bi mogao da se smesti jedan gigavat solarne energije.

Isailović objašnjava da je za jedan megavat solarne elektrane potrebno 1,2 hektara teritorije.

"Kada vidimo da smo disperzovani vidimo da to olakšava priključenje na mrežu i proces dekarbonizacije", rekla je Isailović povodom objašnjenja da je reč o šest gradova gde u kojima će biti solarne elektrane.

Viškovi energije u skladišta

Baterijska skladišta će rešiti pitanja balansiranja i skladištenja energije.

"Zaključkom Vlade od 10. oktobra predvođeno je da se grade samobalansirajuće elektrane sa baterijskim skladištima", ističe Isailović.

Navodi da je značajno i to da je EPS jedan od nosioca projekta.

Ističe da će gradnja elektrana imati i veliki ekonomski značaj, pored ekološkog i energetskog.

Solarna energija će biti dobra za lokalne samouprave jer će plaćanjem poreza direktno doprineti budžetu.

Solarne elektrane kod Zaječara i Bujanovca

Jedna od solarnih elektrana će se graditi iznad Zaječara na području od 800 hektara.

Plan je da se sagradi između Salaša i Metriša, tačnije između Negotina i Zaječara.

Kraj oko Zaječara i Negotina se ranije kandidovao za postavljanje solarne elektrane, međutim, nisu poznate studije koje su urađene.

Zna se ipak da taj deo Srbije ima više od 300 sunčanih dana godišnje.

U mestu Srpska kuća u Bujanovcu će se takođe graditi jedna od solarnih elektrana, a trebalo bi da bude izgrađena u roku od četiri godine na površini od 85 hektara.

(EUpravo zato/RTS)