Da li Nemci treba da imaju još jedan radni dan u toku godine? Ako se pitaju ekonomisti, odgovor je potvrdan, pa su zato i predložili da jedan od državnih praznika više ne bude neradni dan.

Nemački ekonomski institut (IV) izračunao je finansijsku korist od toga da jedan od državnih praznika bude radni dan. Prema ovoj proceni, bruto domaći proizvod (BDP) bi se povećao između pet i 8,6 milijardi evra. Dodatni radni dan povećao bi BDP za 0,2 odsto. Postoje dva različita pristupa za izračunavanje finansijske koristi dodatnog radnog dana.

Jedan je tzv kalendarsko usklađivanje jer se broj radnih dana menja iz godine u godinu – npr. Uskrs nije uvek u istoj četvrti. Prema ovom pristupu, BDP bi se povećao za pet milijardi evra.

Drugi pristup je onaj koji je postojao kada je Dan pokajanja i molitve ukinut kao praznik, odnosno neradni dan. Ovaj pristup podrazumeva dva scenarija – jedan je povećanje proizvodnje, a drugi smanjenje troškova rada. Oba scenarija bi, kako je izračunato, dovela do povećanja BDP-a od 8,6 milijardi evra.

U pomenutom institutu su istakli da je velika razlika u tome da li bi dodatni radni dan bio tokom leta ili zime.

"Jer kada ima leda i snega, neke delatnosti ionako miruju", primetili su.

Osim toga, ukidanje praznika kao neradnog bilo bi komplikovano jer nemačke savezne države imaju drugačije propise o praznicima.

"Jasno je da se suočavamo sa ogromnim demografskim problemom. Ima više ljudi koji će otići u penziju nego mladih koji će početi da rade. Dakle, ne moramo da pričamo o tome da radimo manje, već više. To je poenta ukidanja državnog praznika", rekao je Kristof Šreder iz IV.

Deo radne kulture ili luksuz?

Sa ovim se slaže i rukovodilac ovog instituta Monika Šnicer. Ona se zalaže za ukidanje državnog praznika kako bi se finansirao teret krize. Kao primer je navela Dansku, koja je pre dve godine ukinula Veliki dan molitve kao praznik kako bi obezbedila novac za vojsku.

Klemens Fuest, predsednik Minhenskog instituta za ekonomska istraživanja (ifo), takođe podržava ukidanje jednog od državnih praznika. Kao razlog za to naveo je nedostatak radne snage. On je podsetio da je potrebno povećati broj radnih mesta i smanjiti birokratiju.

Međutim, za Nemačku konfederaciju sindikata (DGB) je apsurdno ukidanje državnih praznika kako bi se ostvario veći prihod za državu. Članica odbora DGB-a Anja Piel objavila je na društvenoj mreži Iks da jedan slobodan dan manje neće osloboditi privredu. Kako je rekla, praznici nisu luksuz, već važan deo radne kulture, koji doprinosi oporavku radnika, a samim tim i njihovoj produktivnosti.

Broj neplaćenih prekovremenih sati pokazuje da radnici u Nemačkoj vrlo često doprinose ekonomskom rastu i van radnog vremena.

(EUpravo zato/Klix)

Zapratite EUpravo zato i na društvenim mrežama!