Udeo nemačkih kompanija koje koriste skraćeno radno vreme ostao je stabilan na 17,9 odsto u februaru, u poređenju sa sezonski prilagođenih 16,9 odsto u novembru, pokazalo je istraživanje Instituta za ekonomska istraživanja Ifo.

Kompanije ne smatraju trenutnu situaciju privremenom.

"Industrija odgovara na nastavak ekonomske usporenosti kombinacijom skraćenog radnog vremena i otpuštanja. Međutim, glavni fokus je na smanjenju broja zaposlenih. To ukazuje na to da kompanije ne vide trenutnu situaciju kao privremenu krizu", kaže istraživač ifo instituta, Sebastijan Link. Na to ukazuju i podaci iz najnovijeg ifo Barometra zapošljavanja.

Očekuje se da će u naredna tri meseca 25,4 odsto industrijskih kompanija primenjivati skraćeno radno vreme. U novembru 2024. godine taj procenat je bio 24,4 odsto.

Najveći udeo kompanija koje koriste ovu meru nalazi se u sektoru proizvodnje i prerade metala (40 odsto), zatim u automobilskoj industriji (27 odsto), te među proizvođačima nameštaja, u oblasti mašinske industrije i proizvodnje električne opreme (po 25 odsto).

Primeri kompanija

Ogranak automobilskog koncerna Ford u Nemačkoj je, krajem godine, podneo zahtev federalnom birou rada za uvođenje skraćenog radnog vremena zbog drastičnog smanjenja potražnje za električnim automobilima

Koncern je saopštio da je potražnja za Fordovim električnim modelima drastično opala, posebno u Nemačkoj, zbog čega je, kako je rečeno, neophodno smanjiti obim proizvodnje.

Ovo nije jedina firma koja je izvestila pad proizvodnje. Među njima je i automobilska kompanija Volkswagen.

Najviše nemačkih kompanija koje primenjuju skraćeno radno vreme nalazi se u sektoru proizvodnje i prerade metala (40 odsto), zatim u automobilskoj industriji (27 odsto), dok je u oblastima proizvodnje nameštaja, mašinogradnje i električne opreme taj udeo po 25 odsto.

Podsetimo, prema aktuelnoj prognozi Bundesbanke, nemačka ekonomija će ove godine ostvariti skroman rast od 0,2 odsto, dok se očekuje blago ubrzanje na 0,8 odsto u 2026. i 0,9 odsto u 2027.

Predsednik Bundesbanke, Joahim Nagel, upozorio je da se nemačka privreda suočava ne samo sa dugotrajnim ekonomskim izazovima, već i sa strukturnim problemima.

Kako se ističe, nemačka industrija, koja je snažno oslonjena na izvoz, nalazi se pod pritiskom da se prilagodi rastućim cenama energenata, prelasku na karbonski neutralnu ekonomiju i demografskim promenama, uključujući starenje stanovništva.

O skraćenom radnom vremenu govorilo se i u Sloveniji, koja bi uskoro trebalo da dobije trajno skraćeno radno vreme. Vlada je početkom meseca prihvatila predlog zakona kojim bi se ona uvela. Prema predlogu, aktiviraće se u slučaju elementarne nepogode, epidemije ili ekonomske krize. Uključene kompanije dobiće subvenciju za naknadu plate za radnike na skraćenom radnom vremenu.

(EUpravo zato)