Počeli su pregovori o minimalcu u 2025. godini, pa poslodavci i Vlada Republike Srbije iznose svoje predloge koliko bi mogao da iznosi minimalac u narednoj godini. 

Minimalna zarada u Srbiji u ovoj godini je oko 47.000 dinara.

Sindikati traže da to bude 61.858 dinara, odnosno da se izjednači sa 60 odsto prosečne potrošačke korpe.

Poslodavci zahtevaju sa svoje strane da to bude u skladu sa rastom inflacije i BDP-a.

S druge strane, najava predsednika republike, Aleksandra Vučića, je da će taj iznos biti oko 52.000 dinara.

UGS „Nezavisnost“ naveo je u saopštenju da ne postoje minimalni uslovi za život već samo uslovi za dostojanstven život svakog radnika u Srbiji.

"Institut minimalne potrošačke korpe ne postoji nigde u Evropi osim kod nas, pri čemu je sramotan i ponižavajući sadržaj te iste minimalne potrošačke korpe opredeljene za tročlano domaćinstvo“, stoji u saopštenju.

Dalje se navodi da kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, trebalo bi da usklađujemo naše zakonodavstvo sa zakonodavstvom, direktivama i preporukama EU.

"Zato smatramo da Direktiva EU o odgovarajućim minimalnim platama u članicama EU može i treba da se primeni i na Srbiju, kao zemlju kandidata".

Direktiva EU o minimalcu

Nova direktiva EU o minimalnim platama mora da stupi na snagu do 15. novembra ove godine. Cilj je da minimalna plata na internacionalnom nivou bude 60 odsto od srednje prosečne plate.

Dvadeset dve od 27 zemalja članica unije imaju uspostavljenu nacionalni minimalni dohodak. To znači da su poslodavci zakonom obavezni da ne daju manje plate od nacionalnog minimuma.

Takođe, među deset zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, osam ima jasno određenu nacionalnu minimalnu platu: Crna Gora, Moldavija, Severna Makedonija, Gruzija, Albanija, Srbija, Turska i Ukrajina, dok Bosna i Hercegovina nema.

Tom direktivom, kako ukazuje ovaj sindikat, preporučuje se da minimalna zarada ne bude niža od 60 odsto prosečne zarade, a s obzirom na to da u Srbiji postoji trend „rasta" prosečne zarade, kako to navode nadležni, sasvim je opravdano da minimalna zarada 2025. godine bude veća od 60.000 dinara.

Inače, Prema Zakonu o radu minimalac bi trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo.

Može da se ugovori prilikom zasnivanja radnog odnosa, ukoliko postoje opravdani razlozi za to. Takođe, u toku rada može da se ugovori isplata minimalca kada nastupe razlozi koji su osnov za izmenu ugovora o radu sa ponudom zaposlenom takvu platu i tada je poslodavac dužan da ponudi zaposlenom aneks ugovora o radu kao i razloge zbog kojih nudi izmenu ugovora i rok u kome zaposleni treba da se izjasni o ponudi. 

Čak i ako prihvati da zaključi aneks ugovora o radu o isplati minimalne zarade, radnik zadržava pravo da pred sudom osporava zakonitost ugovora.

Opravdani razlozi za isplatu minimalne zarade su uvek poremećeni uslovi poslovanja, s tim što pre donošenja odluke o isplati minimalne zarade poslodavac mora da obrazloži koji su to uslovi nastali, kao i da sve dokumentuje finansijskim podacima - trenutno poslovanje u odnosu na prethodni period.

Minimalna zarada može da se isplaćuje najduže šest meseci, jer zakonodavac smatra da je ovo dovoljan period da se firma reorganizuje.

Šta sve sadrži minimalac?

Zaposleni koji prima minimalnu zaradu na osnovu utvrđene minimalne cene po času u neto iznosu, koja je trenutno 271 dinar, ima pravo i na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu i to za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz, zatim za vreme provedeno na službenom putu u zemlji.

Takođe, naknada sledi i za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu, za smeštaj i ishranu za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade, kao i za ishranu u toku rada, ako poslodavac ovo pravo nije obezbedio na drugi način. Uz minimalac ide i regres za korišćenje godišnjeg odmora.

Takođe, poslodavac je u obavezi da na tu minimalnu zaradu obračuna i minuli rad, po stopi koja ne može biti manja od 0,4 odsto. Minuli rad se računa za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, prethodni radni staž se ne računa prilikom obračuna zarade.

Poreska savetnica Zvezdana Pisarević kaže da poslodavcima jeste u interesu da plaćaju doprinose na minimalnu zaradu ili na zaradu koja je par stotina dinara veća od minimalne zarade.

"Jesu doprinosi visoki, ali sve što primite na ruke pokazuje da su platili manji porez i samim tim dobit firme je veća. Taj deo na ruke odraziće se u budućnosti kroz minimalnu penziju koju ćete primati. Logično, minimalna zarada znači (kasnije) minimalnu penziju. I dok svi mladi ljudi govore da ne veruju u penzioni sistem, pa stoga pristaju na drugi deo plate, koji primaju na ruke, vreme neumitno teče i godine za penziju će stići mnogo pre nego što to jedan mladi čovek očekuje", zaključuje Pisarević.

Inače, pregovori o minimalnoj zaradi za narednu godinu mogu da traju najkasnije do 15. septembra, a ako se do tada ne postigne dogovor o minimalcu za 2025, Vlada ga utvrđuje.

(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)