Kako je u poslednjih deset godina investiranje u stanogradnju donelo ekspanziju gradnje i porast cena, preduzetnici su došli na ideju da ponude i mogućnost kupovine stana na kvadrat, što bi donelo veću zaradu od poznatih načina štednje i ulaganja.

Ideja je da se građanima omogući da višak novca koji imaju ulože da bi zaradili, ukoliko neće da ga oroče ili potroše.

Investiranjem u kvadrat stana, mogu da zarade svi. Na rok od dve godine, može se zaraditi dvostruko više nego ukoliko oročite štedni ulog.

Na primeru zgrade od 2.200 kvadrata, proizvodna cena kvadrata stana je 1.500 evra, a maloprodajna 2.250. Profit od 750 evra deli se po pola - na vlasnika kvadrata i firmu koja vodi posao.

"To znači da ste u mogućnosti da investirate u proizvodnju jednog kvadrata stambenog ili poslovnog prostora. Taj kvadrat je naše zaduženje da proizvedemo i prodamo na tržištu, a profit da podelimo po pola. Na tržištu će biti mogućnost da se ugovoreni kvadrati prenesu na nekog drugog, odnosno biće na sekundarnom tržištu",  kaže Dušan Uzelac, autor projekta Investiram kvadrat, Dušan Uzelac.

Koji su rizici?

Davno je rečeno da bez rizika, nema kapitala pa tako, za ulagače svaki je projekat rizičan. Ipak, presudnu ulogu igra poverenje u investitora, dok dodatnu sigurnost daje i to da se projekat kontroliše u fazama.

"U današnje vreme ne postoji stoprocentna sigurnost. Odlučujemo o količini rizika koju smo spremni da prihvatimo. Kao neko ko se bavi nekretninama, smatram da je mogućnost da se iz ovog izađe bez neke zarade jako niska", navodi Uroš Brkić, potencijalni investitor.

Promet akcija na Beogradskoj berzi je nizak, pa je tako prošle nedelje bio manji od vrednosti jednog stana u Beogradu.

Nema garancija

Tržišni obrt nekretnina prošle godine bio je 6,5 milijardi evra, od čega je devet od deset stanova kupljeno gotovinom.

"Garancije prilikom ulaganja ne postoje, svaki investitor nosi rizik. Sigurnost postoji u smislu da je najvažnije da se ovaj projekat razdvoji od građevinskih, gde znamo da ima veliki broj mešetara koji nisu sigurni", smatra Nenad Gujančić, iz firme Momentum sekjuritis.

Da svi vide profit u građevinarstvu, govori i primer jedne banke koja nudi stambeni kredit sa rokom otplate od 25 godina i fiksnom kamatom od pet odsto sve vreme otplate.

Takođe, čekaju se i hipotekarni krediti koji bi trebalo da "naprave bum" u građevinarstvu i pospeše gradnju stanova dostupnu srednjem sloju stanovništva.

(M.A./EUpravo zato/eKapija.com)