Svaki dan širom sveta popije se više od tri milijarde šoljica kafe, ali poslednjih godina ljubitelji ovog napitka sve češće osećaju posledice drastičnog rasta cena.

U Nemačkoj je cena pržene kafe ove godine porasla za 43 odsto u odnosu na prethodnu, što stavlja dodatni pritisak na pržionice i distributere.

Berlinske pržionice kafe nastoje da zadrže stabilnu cenu tokom cele godine, ali nestašice, klimatske promene i globalni trgovinski sporovi ne ostavljaju im mnogo manevarskog prostora.

Pržionice se danas bore da održe kvalitet, zadovolje stalne mušterije i istovremeno održe poslovanje profitabilnim.

zrna kafe
Foto: Stefan Stojanović

"Ne pravimo kompromise. Ako sada imamo visoku kupovnu cenu, tada tu cenu dalje pomeramo. Neću pokušavati da na bilo koji način smanjim kvalitet kafe. Tokom godine izgradili smo bazu kupaca. Imamo mnogo stalnih mušterija, mnogo onih koji se vraćaju i koji veruju u nas i u taj kvalitet", rekao je vlasnik pržionice kafe iz Berlina, osnovane pre 26 godina, koja obezbeđuje sirovu kafu za različite filijale širom sveta, od Kolumbije do Jemena i Etiopije, prenosi DW.

Promene u klimatskim uslovima, kao i prirodne nepogode u zemljama proizvođačima kafe, značajno utiču na globalne cene i dostupnost, dok trgovinski odnosi, poput američkih tarifa na brazilski uvoz, dodatno komplikuju tržište.

Brazil, najveći izvoznik kafe, izgubio je petinu prinosa zbog suše, mraza i požara, što je podiglo globalne cene. Brazil je takođe vodeći izvoznik Arabica kafe, veoma popularne širom sveta. Visoke američke tarife na uvoz iz Brazila znače da Sjedinjene Države uvoze manje brazilske kafe, dok je Nemačka povećala svoj uvoz i od avgusta ove godine postala najveći uvoznik brazilske kafe.

Kafa u Evropi najprodavaniji proizvod

Evropljani su strastveni ljubitelji kafe. Finska i Luksemburg zauzimaju prvo mesto po količini kafe koja se popije u jednoj zemlji. Kafa je jedan od proizvoda koji se ne samo najviše prodaje, već i najviše konzumira u svetu.

Nažalost, zbog klimatske krize, globalnih trgovinskih ratova i svih ovih faktora. Ali sada dolazimo do tačke kada su cene zapravo toliko visoke da možemo reći da su farmeri konačno platili onoliko koliko zaslužuju. Uslove u zemljama proizvođača kafe treba proučiti i prilagoditi.

Da bi proces uzgoja kafe postao otporniji na klimatske promene, to bi uveliko pomoglo.

Na primer, preseljenjem plantaže na veću nadmorsku visinu sa hladnijom klimom, ili korišćenjem agrošumarstva kako bi se integrisala stabla za senku i zaštitu. Ova rešenja zahtevaju velika ulaganja u infrastrukturu i mogu trajati godinama.

Dakle, cena zrna kafe formira se kroz nekoliko faktora, ali je sigurno da će u budućnosti cena rasti.

(EUpravo zato.rs/DW)