Vremenske neprilike koje su ove godine nanele velike štete domaćoj poljoprivredi, naročito na otvorenom polju, primorale su mnoge proizvođače na selu da se okrenu alternativnim pravcima zarade i drugim kulturama, koje možda nisu uobičajene za naše prostore, poput ananasa ili papaje.
Proizvođač i osnivač Pokreta poljoprivrednika Srbije, Aleksandar Glišić, iz sela Šume kraj oplenačke Topole, umesto rakije od šljiva, kojih ove godine nema ni za lek, došao je na ideju da ispeče ananasovaču.
"Usled nebrige državnih institucija i vremenskih nepogoda došli smo u situaciju da se dovijamo na sve moguće načine kako bismo zaradili za normalan život, a upravo tako se rodila ideja za rakiju od ananasa", kaže on.
Kupio 10 tona ananasa
Ovaj šumadijski voćar ima zasade na 35 hektara, a osim šljive, uzgaja i kajsiju, trešnju, višnju, jabuke, nektarine, a gaji i stone sorte grožđa. Prošle godine ispekao je 27.000 litara rakije od različitog voća, a ove godine neće uspeti da napravi nijednu litru. Kako je objasnio za Agroklub, zbog elementarnih nepogoda koje su pratile našu zemlju tokom čitave godine izostala je proizvodnja voća kako za konzum, tako i za preradu.
Zato je kupio je čak 10 tona ananasa na Kvantaškoj pijaci od uvoznika.
"Bili smo prinuđeni da kupimo prezrelo južno voće kako bismo napravili poluproizvod, meku rakiju, jer po zakonima naše države, proizvođači nemaju prava da proizvode i prodaju ljutu", pojašnjava Glišić.
Egzotičan i izuzetno bogat šećerima, ananas daje rakiju vrhunskog kvaliteta koja nije toliko poznata u našem podneblju. Međutim, proizvodnja je vrlo skupa, posebno zbog visoke cene sirovine koja iznosi 27 evra po litru ljute rakije.
Kako se pravi rakija od ananasa?
Sam proces proizvodnje rakije počinje ručnim ljuštenjem ananasa, nakon čega se vadi semena loža, to jest srce. Sledi proces mlevenja gde se ananas pretvara u kašu, a potom se dodaju kvasci i enzimi.
"Po završetku fermentacije pristupa se pečenju rakije, zatim ide druga destilacija, odvajanje prvenca i na kraju uzimanje srca rakije na nekih 60 stepeni", objašnjava i dodaje da rakija ide na odležavanje u inoks posude, jer ananas nije kompatibilan sa hrastom i ne preporučuju se drvena burad zbog gubitka arome.
Ananasovača se demineralizovanom vodom spušta na željenu jačinu oko 42 stepena i kao takva se prodaje registrovanim destilerijama koje obavljaju flaširanje i puštaju u promet.
(EUpravo zato/Agroklub)
