Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) detaljno je analizirao sistem nadzora nad zaraznim bolestima u Bosni i Hercegovini, u sklopu tehničke saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana i Turskom. Cilj je da se zemlje regiona pripreme za eventualno članstvo u EU i uključe u sistem razmene i kontrole zdravstvenih podataka na evropskom nivou.

Poseta Bosni i Hercegovini omogućila je ECDC-u uvid u strukturu, snage i slabosti domaćeg sistema nadzora kroz nekoliko tematskih oblasti.

Tri entitetska sistema bez zajedničke osnove

U BiH ne postoji jedinstveni sistem nadzora nad zaraznim bolestima. Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko Distrikt imaju sopstvene liste prijavljivih bolesti, protokole i mehanizme. Broj obavezno prijavljivih bolesti varira od 84 u FBiH do 58 u Brčko Distriktu.

Nadzor je uglavnom pasivan, s izuzecima kod bolesti poput malih boginja ili poliomijelitisa. Sentinelski nadzor nad gripom (ILI) postoji u FBiH i RS, dok se teške akutne respiratorne infekcije (SARI) prate u sve tri oblasti. Ipak, procena obuhvaćene populacije je neprecizna.

Papir, ručni unos i nepovezani sistemi

Podaci se većinom prikupljaju ručno i unose u lokalne baze. Sistemi nisu međusobno povezani, niti postoji centralizovana baza podataka na nivou države. Tokom pandemije COVID-19, FBiH je privremeno koristila online bazu, ali je zbog troškova ukinuta.

Naučnici u laboratoriji ispituju genetske poremećaje
Naučnici u laboratoriji ispituju genetske poremećaje Foto: Shatterstock/DC Studio

Integracija kliničkih i laboratorijskih podataka ne postoji. Povezivanje se vrši ručno, pomoću JMBG-a ili kombinacije imena i datuma rođenja. GDPR još nije uveden.

Kvalitet i validacija neujednačeni i "ad hoc"

Validacija podataka varira, FBiH daje godišnje povratne informacije, RS povremeno, dok Brčko Distrikt to ne praktikuje. Ne postoje formalni standardi za potpunost podataka, osim u slučajevima međunarodnog izveštavanja (npr. male boginje).

Podaci o polno prenosivim bolestima se značajno potcenjuju, zbog stigme i slabog prijavljivanja.

Dostupnost podataka ograničena

FBiH redovno objavljuje podatke na svom sajtu, RS objavljuje periodične izveštaje, dok Brčko Distrikt ne objavljuje nikakve javne podatke. Pristup sirovim podacima moguć je samo uz dozvolu Ministarstva civilnih poslova.

IT projekat
IT projekat Foto: Shutterstock

Podaci se koriste za preporuke javnozdravstvenih mera i izveštavanje međunarodnim organizacijama, ali nisu uvek dostupni stručnjacima i javnosti u realnom vremenu.

Detekcija epidemija oslonjena na tradicionalne metode

Zakonski, pojava dve ili više osoba sa sličnim simptomima smatra se epidemijom. Entitetski zavodi i BD reaguju zajedno sa lokalnim vlastima, ali timovi za brzi odgovor nisu stalno dostupni. Sistem ranog upozoravanja i dalje se oslanja na ručne metode, bez automatizovanih algoritama.

BiH ima iskustvo sa epidemijama salmonele, virusnog hepatitisa, legioneloze, trihineloze, sepse i botulizma. Informacije se razmenjuju brzo, ali uglavnom neformalno – putem ličnih kontakata.

Laboratorije bez umreženosti i standardizacije

Laboratorije u BiH funkcionišu nezavisno, uglavnom u okviru kliničkih centara, bez nacionalne referentne laboratorije. Ne postoji mreža po ugledu na evropske standarde.

Laboratorija
Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Mikrobiolozi često obavljaju i kliničke zadatke, što ograničava kapacitete za nadzor. Testiranje na antimikrobnu rezistenciju (AMR) nije integrisano, a BiH ne učestvuje u evropskoj AMR mreži (EARS-Net). Sentinelske laboratorije za grip i SARI postoje, ali uz ograničene resurse i nestabilno finansiranje.

Kakvi su zaključci i preporuke ECDC?

ECDC preporučuje BiH niz koraka kako bi se uskladila s EU standardima:

· Digitalizacija sistema i uspostavljanje jedinstvene baze podataka,

· Ujednačavanje definicija i procedura između entiteta,

· Razvoj nacionalne laboratorijske mreže i referentnog centra,

· Uvođenje automatizovanih sistema za detekciju epidemija,

· Jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta,

· Povećanje dostupnosti podataka i transparentnosti,

· Poštovanje pravila o zaštiti podataka u skladu sa GDPR-om.

Ukoliko BiH želi da bude punopravni deo evropske zdravstvene mreže, potrebno je sistemsko jačanje kapaciteta, digitalna transformacija i veća koordinacija među entitetima. ECDC u ovom procesu nudi tehničku podršku, ali ključni koraci moraju doći iznutra.

Šta je ECDC i koja je njegova uloga?

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je specijalizovana agencija Evropske unije sa sedištem u Stokholmu, osnovana 2005. godine. Njegova glavna uloga je da pruži naučnu podršku i tehničku ekspertizu zemljama članicama EU u oblasti nadzora i kontrole zaraznih bolesti.

ECDC prati epidemiološke trendove, analizira podatke o bolestima koje se prenose među ljudima, koordinira odgovor na prekogranične zdravstvene pretnje i jača kapacitete nacionalnih javnozdravstvenih sistema.

Takođe, sarađuje sa zemljama kandidatima za članstvo u EU, uključujući zemlje Zapadnog Balkana i Tursku, u cilju unapređenja njihovih sistema nadzora i pripreme za eventualno uključivanje u evropske zdravstvene mehanizme.

(EUpravo zato.rs)