Novo istraživanje Eurobarometra otkriva da čak 50 odsto Poljaka veruje da su virusi veštački proizvedeni u laboratorijama kako bi kontrolisali populaciju – što je značajno više od proseka EU. Među zemljama gde je situacija takođe loša je i Portugal. Ovaj nalaz dolazi uprkos sve većem poverenju javnosti u nauku i tehnologiju.

Istraživanje, koje je ispitivalo stavove i znanje građana EU o nauci i tehnologiji, sprovedeno je u septembru i oktobru 2024. godine. U njemu je učestvovalo više od 34.000 ispitanika iz 27 zemalja EU, kao i iz Turske, Severne Makedonije, Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva. Rezultati ukazuju na zabrinjavajuću promenu stavova u odnosu na slično istraživanje iz 2021.

Teorije zavere i njihova opasnost

"Kada verovanje u zavere utiče na ponašanje – odbacivanje medicinskih smernica, napuštanje tretmana zasnovanih na dokazima – ljudi rizikuju sopstvene živote birajući neproverene alternative", izjavila je Natalija Grinpeter, analitičarka dezinformacija u poljskom Nacionalnom institutu za sajber bezbednost (NASK).

U razgovoru za Euractiv istakla je da teorije zavere opstaju jer prikazuju elite kao krivce za društvene probleme, čime se podriva poverenje u institucije.

Paradoks poverenja u nauku

Iako se poverenje u nauku povećava, istovremeno raste i sklonost ka teorijama zavere. Čak 83 odsto građana EU smatra da su nauka i tehnologija pozitivna sila, dok 67 odsto veruje da olakšavaju i poboljšavaju život.

Ispitanici su pokazali visok stepen poverenja u obnovljive izvore energije (87 odsto), informacione i komunikacione tehnologije (79 odsto) i vakcine kao alat u borbi protiv zaraznih bolesti (77 odsto).

Međutim, kada su upitani o teorijama zavere, mnogi su pokazali skeptične stavove.

Posebno su bile izražene tvrdnje poput:

"Lek za rak postoji, ali se krije zbog finansijskih interesa".

"Virusi su napravljeni u državnim laboratorijama kako bi kontrolisali naše slobode".

Lekar sa pripremljenom dozom vakcine protiv virusa mpox
Foto: PA Images / Alamy / Alamy / Profimedia

Najveći procenat ispitanika koji veruju da su virusi sredstvo kontrole zabeležen je u Portugalu – 62 odsto. U Poljskoj taj procenat iznosi 50 odsto, što je znatno više od proseka EU (35 odsto).

Od 2021. godine broj Poljaka koji veruju da su virusi veštački proizvedeni porastao je za 10 odsto, pri čemu je većina ranijih "ne znam" odgovora sada prešla u "da".

Rastući skepticizam prema vakcinama i nauci

Skepticizam prema vakcinama je takođe u porastu. Malta je zabeležila najveći skok negativnih stavova – za 23 odsto, dok je u Poljskoj porastao za 5 odsto, dostižući 21 odsto. U celoj EU nepoverenje u vakcine poraslo je za osam procenata.

Istraživanje je takođe otkrilo da skoro trećina Poljaka veruje da su ljudi i dinosauri živeli u isto vreme, što dodatno ukazuje na širenje dezinformacija o nauci. Osim toga, 52 odsto ispitanika iz Poljske smatra da su klimatske promene rezultat prirodnih ciklusa, a ne ljudske aktivnosti.

Kako se boriti protiv dezinformacija?

Grinpeter smatra da porast verovanja u teorije zavere dolazi iz sve veće izloženosti dezinformacijama i društvene klime koja je povoljna za njihov razvoj.

"Dezinformacije su najuspešnije kada naiđu na plodno tlo u obliku društvenih osećanja poput nesigurnosti i straha. Teorije zavere pružaju lažni osećaj sigurnosti i nude jednostavna objašnjenja za složene probleme," objašnjava ona.

Ona upozorava da ovakva uverenja mogu imati ozbiljne posledice: "Kada ova verovanja pređu u praksu – odbijanje vakcinacije ili medicinskih tretmana – ne ugrožavaju samo pojedince već i javno zdravlje."

Ima li nade?

Ipak, istraživanje donosi i neke pozitivne vesti. Interesovanje za nauku raste – 58 odsto ispitanika u anketi izrazilo je želju da sazna više o naučnim otkrićima u muzejima i bibliotekama. U Poljskoj taj procenat iznosi 51 odsto.

Grinpeter smatra da je ključ u boljoj edukaciji i komunikaciji:

"Prvo, medijska pismenost – učenje pažljivijeg konzumiranja informacija i provere izvora. Drugo, izgradnja poverenja kroz komunikaciju koja uzima u obzir emocije i društvene strahove."

Rezultati Eurobarometra pokazuju i izazove i prilike – dok se dezinformacije šire, poboljšanje naučnog obrazovanja i jačanje poverenja u institucije biće ključni u suzbijanju teorija zavere.

(EUpravo zato/Euractiv)