Grčke vlasti saopštile su da je kod Krita presretnuto više od 120 migranata, što je najnoviji u nizu dolazaka, i pored obustave azilnih procedura i planova za uvođenje strožih pravila pritvaranja.

Zaustavljena su dva čamca, sa 58 i 68 osoba za koje se veruje da su krenule iz Libije, a putnici su pod nadzorom smešteni u privremene prihvatne centre.

Tokom vikenda na Krit je stiglo još više od 100 migranata nakon što se smirilo nevreme.

Konzervativna vlada u Atini u julu je suspendovala sve zahteve za azil migranata koji morem stižu iz Severne Afrike, uz obrazloženje da je ta mera pomogla u smanjenju broja prelazaka. Samo u jednoj nedelji tog meseca zabeleženo je preko 2.500 dolazaka.

Odluka je izglasana u parlamentu sa 177 prema 74, uprkos snažnom protivljenju levičarskih partija, koje su bezuspešno tvrdile da je amandman neustavan.

Hitne mere naišle su na oštre kritike međunarodnih organizacija za ljudska prava.

Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice izrazio je "duboku zabrinutost". Iako je priznao pravo Grčke da kontroliše granice, UNHCR je naglasio da kontrola mora biti u skladu sa međunarodnim i evropskim pravom.

Invazija?

Komesar za ljudska prava Saveta Evrope, Majkl O’Flaherti, takođe je osudio potez Atine, tvrdeći da bi on mogao da "ozakoni vraćanje ljudi u uslove gde im preti mučenje i druga teška kršenja prava, što je suprotno međunarodnim obavezama Grčke".

Ministar za migracije Tanos Plevris rekao je poslanicima da u zemlju dnevno ulazi i do 1.000 migranata i situaciju opisao kao "invaziju".

Centralna vlast je i dalje u sukobu sa regionalnim vlastima na Kritu oko plana da se na ostrvu izgradi trajni tranzitni centar.

Vlada priprema nacrt zakona, koji će biti predložen posle letnje pauze, a kojim bi se predviđivala zatvorska kazna za migrante čiji zahtevi za azil budu odbijeni, kao i obavezno nošenje elektronskih narukvica tokom 30 dana dok čekaju deportaciju.

Grčka kao ulazna tačka u Evropu

Grčka i dalje ostaje jedna od glavnih kapija ka EU za ljude koji beže od sukoba i siromaštva na Bliskom istoku, u Africi i Aziji.

Dolazaka je prošle godine naglo poraslo, u zemlju je pristiglo preko 60.000 migranata, većinom morem, dok je 2023. taj broj bio oko 48.000, prema podacima UNHCR-a.

Do sredine juna 2025. u Grčkoj je registrovano 16.290 dolazaka, od čega više od 14.600 morskim putem.

Kako grčke vlasti pojačavaju patrole na istočnoj pomorskoj granici sa Turskom, krijumčari sve češće biraju duži i opasniji put preko Mediterana iz Severne Afrike, koristeći veće brodove sposobne da prevezu više ljudi.

(EUpravo zato/Euronews)