Jedna od najstarijih vinovih loza na svetu nalazi se u okolini Manastira Rača, kod Bajine Bašte, a prema procenama stručnjaka potiče još iz antičkog doba.
Vinovu lozu je u šumi u blizini Skita Svetog Đorđa pronašao Milan Nikolić iz Bajine Bašte, nakon čega su uzorci poslati na stručnu analizu. Ispitivanja su sprovedena najpre u Srbiji, a potom i u Institutu za vino i vinovu lozu La Rioha u Španiji, gde je utvrđeno da loza nema podudaranja ni sa jednom do sada poznatom sortom u svetu.
"Nakon analiza u Srbiji, uzorci su poslati u Španiju zajedno sa još 163 uzorka vinovih loza iz naše zemlje. Tamo je potvrđeno da je ova loza jedinstvena i da za sada ne postoji nijedna poznata sorta sa kojom se poklapa", izjavio je Milan Nikolić.
Stručnjaci su dodatno utvrdili da je loza znatno starija nego što se ranije pretpostavljalo. Postojala je pretpostavka da su je zasadili monasi Račanske škole, koji su u tom području boravili do kraja 17. veka, ali su rezultati analiza pokazali drugačije poreklo.
"Procena je da loza potiče iz antičkog perioda, moguće čak i 15 vekova pre našeg vremena. Poznato je da su Rimljani boravili na ovim prostorima i da je car Marko Aurelije Prob u trećem veku dozvolio sadnju vinove loze van Italije, prvo na Fruškoj gori, odakle se ona dalje širila", navodi Nikolić.
Za postojanje loze znali su i pojedini meštani. Blagojica Ristić, koji je učestvovao u arheološkim istraživanjima Skita Svetog Đorđa, jedan je od retkih koji je video i probao njene plodove.
"Grožđe je sitno i slatko. U vreme kada nije bilo drugog voća, ptice su ga brzo pojele", kaže Ristić.
Prema mišljenju stručnjaka, loza bi teoretski mogla da se rasađuje, ali se to ne preporučuje. Smatra se da upravo zahvaljujući prirodnom okruženju duboke šume opstaje vekovima bez bolesti i potrebe za zaštitom, piše Glas zapadne Srbije.
"Svako presađivanje u drugačije uslove gotovo sigurno bi dovelo do njenog propadanja", navode stručnjaci.
(EUpravo zato/Glas zapadne Srbije)
