Javni servis ARD Marcel Bohnert iz Saveza Bundesvera, organizacije koja zastupa interese vojnika i zaposlenih pri Bundesveru, kazao je da trenutno postoji potreba  za najmanje 200.000 vojnika svake godine.

"Od leta verovatno i 260.000, a sada se dobrovoljno prijavljuje svega oko 180.000", naveo je Bohnert.

Vojni stručnjaci smatraju da će budući zahtevi NATO-a svojim članicama ići u smeru većeg sastava vojske.

Vojni rok još ove godine?

Udruženje rezervnih vojnika takođe traži uvođenje vojnog roka još ove godine.

"Vojna obveza mora da uđe u koalicioni ugovor buduće vlade", rekao je predsednik udruženja rezervista Patrik Sensburg.

Predstavnici demokršćanske Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Nemačke (SPD) su trenutno u pregovorima o formiranju koalicione vlade.

Tokom pregovora doneli su odluku o formiranju posebnog fonda za finansiranje odbrane i modernizaciju Bundesvera u svetlu promene koje sa sobom donosi odbrambena politika NATO-a.

Ponovno uvođenje vojnog roka zahtevaju i neki vodeći političari Unije CDU/CSU koja je pobedila na prevremenim parlamentarnim izborima 23. februara.

"Nama su potrebna osetno veća sredstva kako bi Bundesver pripremili na promenjenu globalno-sigurnosnu situaciju. U to spada i uvođenje vojnog roka", rekao je Hendrik Vust, predsednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u najbrojnijoj nemačkoj saveznoj pokrajini Severnoj Rajni-Vestfaliji.

Za potrebu uvođenja obveze služenja vojnog roka se založio i predsednik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) i bavarski premijer Markus Soder.

Premalo kasarni?

Vojni rok je ukinut 2011. za vreme vlade Angele Merkel a jedan od razloga je bio i nemogućnost ispunjavanja želje za služenjem vojnog roka svim pripadnicima jedne generacije. Nakon toga su zatvorene i brojne kasarne širom Nemačke.

Aktualni ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) je zbog toga protiv uvođenja vojnog roka.

"Ne bismo imali gde da smestimo sve vojnike jedne generacije", rekao je Pistorius.

(EUpravo zato/index.hr)