Holandska vlada je pala nakon što je lider desničarske Slobodarske partije (PVV), Gert Vilders, povukao svoju stranku iz vladajuće koalicije, što je dovelo do ostavke premijera Dika Šofa.

Odluka je usledila nakon nesuglasica oko imigracione politike, uključujući predloge za zamrzavanje zahteva za azil, obustavljanje izgradnje prihvatnih centara i vraćanje sirijskih izbeglica.

Koalicioni partneri su odbili ove predloge, navodeći pravne i praktične prepreke.

Vilders je izrazio nezadovoljstvo brzinom sprovođenja strože imigracione politike dogovorene nakon njegovog izbornog uspeha u novembru 2023. Nakon njegovog povlačenja, premijer Šof je podneo ostavku, označivši kraj koalicije koja je bila na vlasti manje od godinu dana.

Očekuje se da će politička nestabilnost dovesti do vanrednih izbora u Holandiji.

Politička dinamika

PVV je trenutno najjača stranka u holandskom parlamentu, sa 37 od 150 poslaničkih mesta.

Međutim, prema poslednjim anketama, podrška stranci opada, dok opozicione stranke, poput centrističko-levičarskog bloka predvođenog Fransom Timermansom, beleže rast.

Očekuje se da će se politička scena dodatno promeniti uoči predstojećih vanrednih izbora.

Šta dalje?

Nakon ostavke premijera, Šof će ostati na funkciji do formiranja novog kabineta.

Međutim, kao premijer u ostavci, neće moći da donosi ključne odluke.

Očekuje se da će Holandija organizovati vanredne parlamentarne izbore najkasnije do oktobra 2025. godine.

Ovi izbori će biti ključni za oblikovanje buduće političke orijentacije zemlje.

Politička kriza u Holandiji dolazi u vreme kada EU zemlje, uključujući Holandiju, suočavaju sa izazovima u vezi sa imigracionom politikom i integracijom.

Nedavne odluke o strožim kontrolama granica i vraćanju izbeglica izazvale su podela među članicama EU, što dodatno komplikuje situaciju.

(M.A./EUpravo zato)