Veliko iznenađenje nastupilo je nakon prebrojavanja glasova posle izbora u nemačkoj saveznoj pokrajini Saksoniji-Anhalt, gde je do pobede stigla Alternativa za Nemačku (AfD).
Za AfD ovo je istorijska pobeda, sa 43,8 odsto glasova, što je donelo 39 od ukupno 83 poslanička mesta u pokrajinskom parlamentu – samo tri mandata manje od potrebna 42 za apsolutnu većinu.
AfD je bio favorit na izborima, ali da će biti blizu apsolutne većine, što je u Nemačkoj retkost, nije se ni pomišljalo. Ipak, do većine bi mogli doći kroz koaliciju, što su u prvi mah odlučno odbili.
"Ovo je istorijski trenutak za naš prelepi region. Ljudi su vrlo jasno pokazali da konačno žele političke promene. I, pre svega, pokazali su da ih žele sa nama", rekao je vodeći kandidat AfD-a, Urlih Zigmund.
AfD je vodio snažnu kampanju na platformi "remigracije", odnosno vraćanja ljudi koji nisu Nemci u njihove matične zemlje. Stranka je otvoreno proruska, želi da škole i kulturne institucije usmeri ka tradicionalnijim vrednostima, da ograniči imigraciju i reformiše sistem javnog radiodifuznog servisa.
Zigmund je za CNN rekao da izborni rezultat njegovoj stranci daje mandat za povratak "razumnoj diplomatiji" prema Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama.
"Potrebne su nam obe ako želimo da Nemačka bude uspešna", naveo je.
Reakcije Trampa i Putinovog saradnika
Američki predsednik Donald Tramp, čija je administracija dugo podržavala AfD, oglasio se ubrzo nakon objavljivanja rezultata i podelio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, fotografiju izlaznih anketa.
Oglasio se i blizak saradnik ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilo Dmitrijev i podelio Trampovu objavu na svom profilu na mreži X, a potom i objavu u kojoj je pisalo da "istorijska pobeda AfD-a ponižava aroganciju, uskogrudost, ratnohuškaštvo, nesposobnost i licemerje diskreditovane nemačke vladajuće koalicije".
"Bajden je izgubio američke izbore. Sada je njegovo razmišljanje izgubilo i u Nemačkoj", dodao je Dmitrijev.
Pogled iz Brisela
Izbore je pažljivo pratila i Evropska unija, naročito što se u narednih 12 meseci važni izbori održavaju u Francuskoj, Italiji, Španiji i Poljskoj. U Briselu strahuju da bi stranke koje se smatraju ekstremnim, posebno na desnici, mogle ostvariti dobre rezultate.
Čelnik španskog Voksa Santjago Abaskal pobedu AfD-a nazvao je "velikom nadom za Nemačku i Evropu", dok je francuski ministar za evropske poslove Benjamin Hadad, saveznik predsednika Emanuela Makrona, poručio je da je reč o "ozbiljnom trenutku za Evropu kada vidimo da krajnja desnica pobeđuje na regionalnim izborima u Nemačkoj".
AfD i italijanska Liga izrazito su evroskeptični, dok AfD i Nacionalno okupljanje zagovaraju i blaži odnos prema Rusiji. U EU upozoravaju da bi ublažavanje sankcija Moskvi ili slabljenje podrške NATO-u moglo da ohrabri Kremlj.
Evropske birače istovremeno brinu ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, stanje u zdravstvu, ekonomska nesigurnost, nekontrolisana imigracija i bezbednost, pa rezultat u Saksoniji-Anhaltu zato predstavlja upozorenje tradicionalnim strankama i institucijama koje AfD odbacuje kao deo establišmenta.
Mercova stranka doživela poraz
Za kancelara Fridriha Merca i saveznu vladu izborni rezultati predstavljaju težak udarac. Merc je već duboko nepopularan u celoj zemlji, a nakon ovog gorkog poraza postavljaće se pitanja o tome koliko dugo može politički da opstane, dok se sve češće govori i o njegovoj smeni.
Saksonija-Anhalt jedna je od 16 nemačkih saveznih pokrajina i sa 1,7 miliona birača spada među najmanje. Iako AfD tamo nije osvojio apsolutnu većinu, značaj ovih izbora daleko prevazilazi regionalne okvire.
AfD zagovara prorusku politiku i traži obustavu vojne pomoći Ukrajini, ukidanje sankcija Moskvi i obnovu uvoza jeftinijih ruskih energenata.
Nemačka industrija, zavisna od energenata, pretrpela je značajne ekonomske posledice nakon prekida uvoza iz Rusije posle invazije na Ukrajinu 2022. godine.
(EUpravo zato/Index)