Kada se govori o evropskoj tranziciji automobilske industrije ka električnim vozilima, teško je zaobići pitanje nemačkih giganata u ovoj oblasti. Kao najveća ekonomija Evropske unije, ona je u velikoj meri i zavisna od ovog industrijskog sektora, koji je ubedljivo najveći izvoznik. U 2023. ova država je izvezla skoro 300 milijardi vrednih vozila i delova za njih, ali kineska konkurencija u sferi električnih vozila sve više nagriza potencijale nemačkih giganta da ostanu na svetskom vrhu.

Tranzicija ove velike evropske industrije nije lak proces, iako se postavila kao prioritet vlade Olafa Šolca. Jedan od razloga su deficiti ključnih sirovina potrebnih tranziciju industrije i proizvodnju baterija, koje ova država u velikoj meri uvozi od drugih država, a najviše Kine. Zbog potreba veće nezavisnosti u ovoj sferi i potražnje domaće industrije ove države, pitanje litijuma se postavilo i u ovoj moćnoj evropskoj ekonomiji. Ova tema se postavila i kao važna u Srbiji iz ugla oprečnih informacija o tome da li Nemačka kopa ili ne kopa litijum, kao i da li će ga, i ako da, kada eksploatisati.Poseta nemačkog kancelara Šolca Beogradu oko ove i bliskih tema je samo dodatno aktuelizovala pitanje.

Za razliku od pojedinih evropskih država koje nemaju ovaj kritični mineral, iako je potreban njihovoj industriji, Nemačka ima solidne rezerve na svojoj teritoriji. Dolina reke Rajne ima velike količine ovog minerala, u delovima bivšeg DDR-a postoje određene rezerve, ali su one najveće na jugoistoku zemlje uz granicu sa Češkom Republikom. U skladu sa tim, u Nemačkoj postoji više projekata koji su u različitim fazama razvoja, a koji bi trebalo da obezbede stabilne domaće zalihe za navedene moćne industrijske grane. Pojedini projekti su nešto bliži realizaciji i početku eksploatacije, dok je deo njih realističnije očekivati krajem ove decenije.

Za početak, kada se radi o obradi ovog minerala, kompanije u Nemačkoj su stigle do faza koje su veoma blizu početka rada. Značajan deo ovih programa finansiran je od nemačke nacionalne razvojne banke KfW u ukupnom iznosu od oko milijardu evra. Australijsko-nemački Vulcan Energy Resources otvorio je prvo postrojenje za obradu litijuma u ovoj državi u novembru 2023. u oblasti Gornje Rajne sa ciljem proizvodnje ovog materijala za potrebe automobilske industrije.

U ovom regionu, održiva ekspolatacija litijuma trebalo bi da se obavlja kroz upotrebu geotermalne energije i prvi pilot projekti vađenja litijuma iz slane vode su uspešno realizovani. Proizvodnja ovog resursa se danas obavlja u niskom intenzitetu pred početak veće proizvodnje. Spomenuti kapaciteti Vulcan ER postrojenja bi trebalo da uskoro snabdevaju proizvodnjom litijuma na godišnjem nivou potrebu od 500.000 električnih vozila, gde postoje ugovori sa kompanijama kao što su Stelantis, Folksvagen, Reno i drugi.

Uz ove kapacitete, nemačko-kanadska kompanija Rock Tech planira da otvori najveću evropsku fabriku litijuma u Brandenburgu, a za to je dobila čak i 200 miliona evra subvencija od savezne vlade. Iako je savezna subvencija u međuvremenu prenamenjena za druge projekte, kompanija je obezbedila finansijsku podršku od regionalne vlade Brandenburga. Rock Tech Lithium je dobila u junu ove godine i konačno odobrenje od vlade Brandenburga za svoju rafineriju litijum hidroksida koja se trenutno gradi u Gubenu. Cilj ove fabrike je dominantno snabdevanje automobilskih giganta, poput Tesline gigafabrike električnih vozila u gradiću Grinhajde koja bi trebalo da ih na godišnjem nivou proizvede oko 1.000.000.

Fabrika litijuma u Brandenburgu-0765436922.jpg
PATRICK PLEUL / AFP / Profimedia nemačko-kanadska kompanija Rock Tech planira da otvori najveću evropsku fabriku litijuma u Brandenburgu, a za to je dobila čak i 200 miliona evra subvencija od savezne vlade

Kada se radi o jugoistočnim rezervama litijuma u kraju zemlje zvanom Ercebirge, radi se o projektu Zinvald koji je dobio dozvole za istraživanje i testiranje. Ovaj projekat se lokacijski nalazi na oko 30 kilometara od grada Drezdena u regionu istorijski poznatom po rudarstvu. Procena je da bi samu ekspolataciju rude iz tvrde stene mogao da realizuje tokom 2028. ili 2029, u zavisnosti od brzine ispunjavanja procedura. Sama obrada rude bi po planu trebalo da se obavlja u postrojenju Metso u Finskoj.

Restart Češke

Osim nemačkog angažovanja u istraživanju i pripremi rudaranja u ovom regionu, sa druge strane granice postoji dosta odlučnije delovanje češke vlade Petra Fijale oko ekspolatacije ovog resursa. U okviru novog ekonomskog plana ove vlade zvanog "Restart Češke", eksploatacija litijuma u pograničnoj oblasti sa Nemačkom spada u jednu od šest glavnih tačaka. Takva eksploatacija nije moguća bez odobrenja i nemačke strane, iako se najveći deo rezervi ove rude u stenama nalazi sa češke strane granice kod mesta Cinovec.

U tom smislu, trenutna strategija nemačke vlade da obezbedi domaći dostupni litijum i njegovu obradu razvija se tempom kojim verovatno industrija nije dovoljno zadovoljna. Potražnja domaćih giganata veća je od trenutne ponude ovog resursa u Nemačkoj, gde se različiti projekti nalaze u različitim fazama razvoja. Evropskoj automobilskoj industriji će tako izvesno litijumski kapaciteti iz regiona Gornje Rajne biti najbrže dostupni, dok će litijum sa ostalih lokacija dolaziti u godinama do 2030. Ukupno gledano, Nemačka u ovoj oblasti zaostaje za Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama koje dosta efikasnije stvaraju partnerstva i brže se odlučuju za ovakve vidove projekata, što stvara prepreke i za mnogo veću efikasnost nemačke industrije.