"Moja zajednica je moja inspiracija. U Turskoj već doživljavamo posledice klimatskih promena. Mesopotamija, kolevka poljoprivrede i civilizacije, danas je područje pogođeno klimatskim promenama i sušama", rekal je Bejza Kaja (17), jedna od tinejdžera koji su finalisti Nagrade Zemlje (Earth Prize).

Iako ima mladih koji protestuju širom sveta pokušavajući da pokrenu narod na klimatsku akciju, Bejza je otišla korak dalje i razvila je plazmu uz pomoć koje se usevi mogu odupreti sušnim periodima.

"Nije lepo videti da velike države mogu da reše ove probleme, ali umesto njih, mi to radimo. A pošto ne možemo da izmenimo klimu, pokušavamo makar da se fokusiramo na njene posledice. Mislim da, ukoliko bi ova pitanja privukla pažnju mnogo većih igrača, to može biti rešeno. Zapravo, to je deo na koji su ljudi najviše ogorčeni", rekao je Dijar (18), još jedan član talentovanog tima, preneo je Euronews.

Zajedno sa drugarima iz "Team Ceres", predstavili su svoju ideju međunarodnom takmičenju za studente i učenike "Earth Prize" koja pruža mentorstvo i finansiranje pobedničkih ideja.

Čim je Bejza pokazala prototip njene ideje "Plantzma", koji je izvukla iz ormara svoje spavaće sobe, stručni žiri je preko video-poziva uvideo da to nisu "obični" tinejdžeri.

Kako plazma može da pomogne poljoprivrednicima protiv klimatskih promena?

"Posmatrali smo poljoprivredne izazove u našem kraju i tako se rodila ideja o Plantzmi. Poznajemo dosta ljudi koji se bave poljoprivredom i pošto naš region ima ograničen pristup obrazovanju, prete im suše i nestanak useva, padavine su se smanjile za 40 odsto što je dovelo do gubitka 80 odsto useva", poručila je tinejdžerka.

To ne šteti samo farmerima i snabdevanju hranom, već dovodi i do pojačane upotrebe đubriva što pogoršava problem u vidu degradacije tla i zagađenja.

Bejza i njen tim su zato osmislili uređaj koji se lako koristi, a upotrebljava plazmu da bi stvorio otpornije useve i obogatio vodu za navodnjavanje.

Košta 176 evra, a samo jedan uređaj može da spreči gubitak useva od 60 odsto dok se upotreba skupih đubriva smanjuje 40 procenata.

"Farmeri su bili srećni kada smo im pričali o ovom proizvodu, a može da se koristi kroz samo dva ili tri klika", napomenula je.

Šta je plazma?

Plazma, četvrto agregatno stanje pored tečnog, gasovitog i čvrstog, jonizovani je gas.

Njene čestice imaju toliko energije da se elektroni odvajaju od atoma, a za razliku od gasa, može sprovoditi elektricitet.

Nastaje zagrevanjem i jonizacijom gasa kada dolazi od odvajanja elektrona od atoma, a nastala naelektrisanja se slobodno kreću.

Retka je na Zemlji, ali ne i u svemiru.

"Razmišljala sam o plazmi jer sam se zanimala za egzoplanete. Toliko sam čitala Nasine članke u kojima su opisani brojni načini njene primene", objasnila je Bejza.

Njen uređaj koristi plazmu male temperature na dva načina.

"U direktnom tretmanu seme stavimo u posudu sa plazmom pre sejanja, čime se povećava potencijal rasta jer se na površini semena stvaraju nano-pukotine. To povećava otpornost na razne bolesti, sušu i druge rizike iz okoline. U indirektnom pristupu, vodu za navodnjavanje tretiramo plazmom čime se ona obogaćuje", istakla je.

"Moj san je da radim u UN"

"Team Ceres" bi želeo da plazma tehnologija postane dostupna što pre tako da može da se koristi u ruralnim područjima.

Kako su naveli, njihov uređaj može da se koristi bilo gde u svetu gde preovladava poljoprivreda.

Međutim, za to je potreban novac.

I dok će neki od njenih kolega nastaviti školovanje na Njujorškom univerzitetu u Abu Dabiju, Bejza se nada da će studirati inženjering životne sredine i političke nauke.

"Ljutim se zbog klimatskih promena jer one nisu povezane samo sa životnom sredinom, već i ekonomijom. Muči me kada razmišljam o budućnosti jer se pitam da li imamo dovoljno vodnih resursa i da li ćemo moći da se odupremo posledicama promena u našem regionu. Želela bih da radim u UN, to je moj san... Vidim da vlada manjak politika koje se tiču očuvanja životne sredine, kako u nerazvijenim tako i u razvijenim zemljama, a klimatske promene su pravi izazov", zaključila je.

(EUpravo Zato/Euronews)