Grupacija Evropske investicione banke (EIB) saopštila je da ulazi u drugu fazu svog Plana klimatskog delovanja, istrajavajući u ulozi ključnog finansijera zelene industrijske revolucije, energetske sigurnosti i prosperiteta.

Navodi se da u skladu sa izuzetnim rezultatima koje je plan ostvario od 2020. godine, druga faza određuje prioritete Grupacije EIB do kraja tekuće decenije, uz pojednostavljenje procedura kako bi se ubrzale zelene investicije. Savet direktora EIB usvojio je drugu fazu plana, zajedno sa Smernicama za sektor energetike, učvršćujući poziciju Grupacije kao klimatske banke.

"Nova faza plana se zasniva na tri glavne poluge. Prva se odnosi na veću konkurentnost, sigurnost i niže cene energije za preduzeća i domaćinstva, s ciljem snabdevanja pristupačnijom, lokalno proizvedenom čistom energijom, kao i podsticanja inovativnih rešenja i jačanja tehnološkog liderstva Evrope. Drugi prioritet će biti udvostručavanje finansiranje za prilagođavanje klimatskim promenama na 30 milijardi evra između 2026. i 2030. godine, radi postizanja veće kolektivne sigurnosti i prosperiteta. Treća poluga podrazumeva radikalno pojednostavljenje kroz eliminaciju prekomernog regulisanja prilikom prenošenja propisa EU u nacionalno zakonodavstvo (tzv. gold-plating). Ovo će se postići oslanjanjem na samoocenjivanje i postojeća pravila i izveštaje, referentne vrednosti, regulatorne standarde i pravila drugih ugovornih strana, kao i širu primenu efikasnih alata za procenu zelenih investicija", kažu iz EIB-a.

Predsednica Grupacije EIB Nađa Kalvinjo reka je da s obzirom na energetsku revoluciju koja je u punom jeku, nastavljaju da rade na konkurentnosti i sigurnosti današnjice, u službi budućnosti planete.

Od pokretanja Plana klimatskog delovanja 2020. godine, Grupacija EIB podržala je zelene investicije vredne 560 milijardi evra i na dobrom je putu ka ostvarenju svog glavnog cilja, da u ovoj deceniji mobiliše zelene investicije u iznosu od najmanje hiljadu milijardi evra.

Uvođenjem druge faze plana, Grupacija EIB potvrđuje svoju rešenost da više od polovine finansijskih sredstava koje godišnje izdvaja nameni klimatskom delovanju i održivosti životne sredine, navedeno je u saopštenju.

(EUpravo zato)