ENTOMOLOG Dejvid Vagner je kao dečak 60-ih godina prošlog veka često trčkarao po porodičnoj farmi u Misuriju, lovio treperave svice, stavljao ih u staklenu teglu, potom zatvarao poklopac i noću ih odlagao pored kreveta. Danas to ne bi bilo moguće, poput mnogih insekata u svetu, svici nestaju u, kako naučnici kažu, globalnoj apokalipsi insekata.

Dok razne ljudske aktivnosti ubrzano transformišu planetu, globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 odsto godišnje. Zbog krčenja šuma, upotrebe pesticida, zagađenja od veštačkog osvetljenja i klimatskih promena ova sitna stvorenja bore se za opstanak zajedno s usevima, cvećem i ostalim životinjama čija egzistencija zavisi od njih.

"Insekti su hrana koja je potrebna svim pticama i ribama. Oni su veza koja spaja sve slatkovodne i kopnene ekosisteme na našoj planeti", kaže Vagner, koji danas radi kao entomolog na Univerzitetu Konektikat.

Drvo života

Ineskata ima gotovo svuda - gamižu kroz krošnje prašume, ukopavaju se u tlo, žive u slatkovodnim jezerima i, naravno, lete vazduhom. Na biološkom "drvetu života", koje klasifikuje organizme da bi opisalo njihov međusobni evolucijski i genetski odnos, insekti spadaju među člankonošce, jedan od 40 ogranaka životinjskog carstva.

Kada je posredi raznolikost, insekti su bez premca jer čine dve trećine od više od 1.5 miliona dokumentovanih životinjskih vrsta na svetu uz dodatne milione insekata koji verovatno još nisu otkriveni, kažu naučnici.

Poređenja radi, na svetu ima otprilike 73.000 kičmenjaka ili životinja, od ljudi preko ptica do riba i oni predstavljaju manje od 5 odsto poznatoga životinjskog carstva, podaci su Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Njihova važnost za okolinu je ogromna. Insekti su ključni u lancu ishrane jer se njima hrane ptice, gmizavci i sisari, poput slepog miša. Za neke životinje insekti su jednostavno poslastica. Na primer, orangutani biljojedi uživaju u konzumiranju termita.

I ljudi hranom smatraju oko 2.000 vrsta insekata, ali insekti su mnogo više od hrane. Od njih zavise i poljoprivrednici jer im oprašuju useve i kovitlaju tlo da bi ga održali zdravim i plodnim. Insekti globalno oprašuju više od 75 odsto useva, a njihov 'posao' vredan je oko 577 milijardi dolara godišnje, podaci su Međuvladine naučno-političke platforme o bioraznovrsnosti i uslugama ekosistema (IPBES).

Časopis BioScience je objavio podatak po kojemu u Sjedinjenim Državama insekti obavljaju posao koji je 2006. procenjen na 57 milijardi dolara godišnje. Samo insekti balegari za stočarsku industriju Sjedinjenih Država obavljaju posao vredan oko 380 milijona dolara godišnje. Istraživanje je pokazalo da razgrađuju đubrivo i 'prekopavaju' tlo na pašnjacima.

Manje insekata "znači manje hrane, jer pada prinos svih useva", kaže ekolog Dejv Gulson sa Univerziteta u Saseksu.

Dodaje da oprašivanje oko 80 odsto divljih biljaka u prirodi zavisi od insekata. "Ako broj insekata nastavi da se smanjuje, posledice za ekosisteme uopšte i za ljude mogle bi da budu katastrofalne", kaže Gulson.

Smanjenje broja insekata

U zadnjih 150 godina svet je izgubio između 5 i 10 odsto svih vrsta insekata ili između 250.000 i 500.000 vrsta, podaci su studije iz februara 2020. godine, objavljene u časopisu Biological Conservation.

U tropima je ponekad "izuzetno teško identifikovati insekte, jer je tamo mnogo više vrsta nego što smo mi navikli", kaže evolucioni ekolog Danijel Janzen, profesor sa Univerziteta u Pensilvaniji. "Više vrsta se nalazi unutar 100 kilometara od moga prebivališta u nacionalnom parku na severozapadu Kostarike nego u celoj Evropi."

Dodaje da je "teže otkriti problem ako ne znate tačno što imate napolju".

Prema analizi iz aprila 2020. godine objavljenoj u časopisu Science, naša planeta svake decenije gubi oko 9 odsto svoje populacije insekata koji žive na kopnu. Drugi rad iz januara 2021. godine pokušao je da da jasniju sliku stanja, objedinivši podatke iz više od 80 studija o insektima. Otkriveno je da godišnje imamo manje za jedan do dva posto insekata. Poređenja radi, ljudska populacija godišnje raste za nešto manje od jedan posto.

"Čak i ako uzmete najnižu granicu od 1 odsto godišnje, nakon samo 40 godina s planete nestaje više od jedne trećine vrsta i jedne trećine jedinki, što znači da je izgubljena trećina celog stabla života", kazao je Vagner, koji je vodio metastudiju iz 2021. godine, objavljenu u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Ali stvarnost je verovatno i gora. Vagnerov tim nudi, kako je rekao, "neverovatno konzervativnu" procenu gubitka, istakavši da se brojne studije o insektima sprovode u zaštićenim područjima kao što su prirodni rezervati.

Na napuštenim poljoprivrednim zemljištima ili gradovima verovatno bi bio otkriven mnogo manji broj insekata.

Svet prepun opasnosti

Nestanak insekata ne može da se pripiše nijednom pojedinačnom uzroku. Stanovništvo se suočava s više istovremenih pretnji - od gubitka staništa i industrijskog načina uzgoja do klimatskih promena. Preopterećenje azotom iz kanalizacije i veštačka đubriva močvare su pretvorili u 'mrtve zone', noćno nebo preplavljuje veštačko osvetljenje, a rast urbanih sredina karakteriše sve više betonskih površina.

"Donedavno je gubitak plodne zemlje bio najveći pojedinačni pokretač" smanjenja broja insekata, kaže Vagner. " Ali klimatske promene postaju daleko ozbiljnija i zlokobnija pretnja jer se isušuju delovi planete koji su ranije bili konstantno vlažni. A to je apsolutno katastrofalno za mnoge insekte."

Insektima šteti i uvoz stranih biljaka, koje počinju da sominiraju novom okolinom.

Pobednici i gubitnici

Iako je situacija za insekte uopšte prilično loša, nekim vrstama insekata uspeva da se prilagode i da prežive. "Generalno uspevaju da se održe insekti štetočine jer se oni brže razmnožavaju i odgovaraju im uslovi u kojima 'vladaju' ljudi, kao i sav otpad koji ljudska vrsta proizvodi jer u njega polažu jaja", rekao je Goulson.

Klimatske promene pravi su podsticaj za razvoj nekih štetnih vrsta insekata. Sve više temperature podstiču razmnožavanje potkornjaka planinskog bora. Ta vrsta je za dvadeset godina uspela da desetkuje otprilike 260.000 kvadratnih kilometara severnoameričkih šuma.

A s toplijim i vlažnijim vremenom, očekuje se da će se dve vrste komaraca - Aedes aegypti i Aedes albopictus - koji šire bolesti, proširiti u Aziji, Severnoj Americi i u Evropi, dovodeći do 2080. godine dodatne 2.3 milijarde ljudi u opasnost od zaraze denga groznicom, podaci su iz studije objavljene u junu 2019. godine u časopisu Nature Microbiology.

"Za sobom ostavljamo ogolelo, ružno drvo života"

Ali s nestankom insekata nestaju i grabljivci, životinje koje se njima hrane. U Severnoj Americi gotovo sve ptice pevačice svoje mlade hrane insektima.

Od 1970. godine broj ptica u Sedinjenim Državama i Kanadi pao je za 29 odsto, što je 2.9 milijardi, a naučnici veruju da je to povezano s manjim brojem insekata u svetu. Neka istraživanja upućuju na to da sve veća upotreba insekticida utiče na smanjenje broja lastavica.

Vagner zaključuje da "priroda jednostavno nestaje vrlo sporo. S nestankom insekata "nestaju grane i grančice drveta života. Postupno ga uništavamo, a za sobom ostavljamo ogolelo i ružno stablo."

Izvor: HINA