Jedno od tri staništa u Evropskoj uniji, koja su zaštićena zakonom, zavisi od ispaše.

Prema izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), od 10 do 15 odsto ukupnog broja goveda, ovaca i koza u EU potrebno je za održavanje staništa zaštićenih Direktivom o staništima EU kroz ispašu.

Ekonomski pritisci i tehnološke promene doveli su do snažnog prelaska na intenzivne moderne poljoprivredne sisteme, u kojima se stoka drži u zatvorenim objektima tokom većeg dela godine.

Ova promena u načinu proizvodnje dovela je do napuštanja zemljišta u staništima koja zavise od ispaše.

Izveštaj EEA "Ekstenzivni stočarski sistemi i priroda u Evropi" pokazuje da staništa u EU, koja bi imala koristi od ispaše ili košenja zauzimaju značajnu površinu: najmanje 35 miliona hektara, što odgovara oko 22% ukupne zvanične površine poljoprivrednog zemljišta.

EEA procenjuje da bi oko 10-15% ukupnog broja preživara (goveda, ovaca i koza) u EU bilo dovoljno za upravljanje zaštićenim staništima koja zavise od ispaše, ukoliko bi bila pravilno raspoređena.

To se odnosi na približno 7,8 miliona životinja širom Evrope.

Manjak ispaše u Evropi

Prema analizi Evropske komisije, broj farmi sa ekstenzivnim i mešovitim stočarstvom opao je za više od 70% između 2010. i 2020. godine.

Goveda
Goveda na pašnjaku Foto: Bilanol/Shutterstock

Pored toga, veliki deo intenzivnih stočarskih sistema koncentrisan je u najproduktivnijim područjima EU, dok se sistemi koji se i dalje oslanjaju na ispašu uglavnom nalaze u manje produktivnim i udaljenijim regionima.

Ispaša pomaže u zaštiti ekosistema i vrsta

Ispaša domaćih životinja (poput goveda, ovaca, koza i konja) tradicionalno ima važnu ulogu u oblikovanju evropskih ekosistema i smanjenju rizika od šumskih požara.

Domaće životinje su preuzele ulogu koju su nekada imale velike divlje vrste poput bizona ili divljih konja.

Time se doprinosi i stvaranju raznovrsne vegetacije, sa kombinacijom gustih i otvorenih šumskih tipova, žbunja i trava. Ispaša je podsticala i nastavlja da održava travnjake i njihove karakteristične divlje cvetove. Kada velike životinje gaze i kopaju po zemlji u potrazi za hranom, njihov izmet predstavlja ključni izvor nutrijenata za mnoge insekte i ptice.

goveda pasu travu u brazilu
Foto: Shutterstock

Područja pokrivena travom predstavljaju ključan primer potrebe za ekstenzivnom ispašom (ili košenjem) u Evropi kako bi se očuvale brojne ugrožene vrste.

Na primer, 92% zaštićenih vrsta leptira zavisi takođe od travnjaka. Takođe, određene vrste ptica koje zavise od zelenih površina čine veliki udeo svih zaštićenih ptica.

Podrška stočarstvu

Evropska komisija trenutno razvija strategiju za stočarstvo koja ima za cilj jačanje konkurentnosti, otpornosti i održivosti sektora stočarstva i prehrambenog lanca u EU. Izveštaj EEA pokazuje kako dobro planirana strategija ispaše može doneti koristi i evropskim ekosistemima i divljim vrstama.

Istovremeno, ovaj izveštaj podržava sprovođenje Strategije EU za biodiverzitet do 2030. godine i Uredbe o obnovi prirode.

(EUpravo zato/EEA)