Premijer Mađarske Viktor Orban supermarketima je ograničio maržu na 30 osnovnih prehrambenih artikala.
Ona sada može iznositi 10 posto iznad veleprodajnih troškova. Mera, koja uključuje namirnice poput jaja, mleka i mesa, izuzima trgovce s manjim godišnjim prihodima, čime se štede lokalni trgovci mešovite robe.
Ekonomisti procenjuju da ova mera može doneti kratkoročno olakšanje potrošačima, ali ne znači mnogo stanovnicima ruralnih područja daleko od supermarketa.
"Male trgovine nisu uključene, samo velike multinacionalne kompanije, a mi tamo ne idemo", rekla je penzionerka Eržebet Ristič (68), koja živi u Ticarofu, selu u jednoj od najsiromašnijih mađarskih regija.
Rižtik, dijabetičarka, ne može više da priušti ni hranu s niskim sadržajem šećera "jer je užasno poskupela", a zbog retkih autobuskih linija ne kupuje u okolnim gradovima.
Druga penzionerka, 80-godišnja Eržebet Forgo, rekla je da je "boli što su sela izostavljena" iz kontrole cena.
Opet porasla inflacija, viša nego u drugim članicama EU
Inflacija je u Mađarskoj ponovno porasla na 5.7 posto u februaru, što je više nego u ijednoj od 27 članica Evropske unije. Potrošačke cene širom EU u proseku su porasle za 2.7 odsto.
Orban je supermarketima je ograničio maržu na 30 osnovnih prehrambenih artikala. Ona im sada može iznositi 10 posto iznad veleprodajnih troškova. Mera, koja uključuje namirnice poput jaja, mleka i mesa, izuzima trgovce s manjim godišnjim prihodima.
Ubrzo nakon što su mere stupile na snagu, Orban je optužio strane trgovce da "pljačkaju Mađare" svojim "preteranim i neopravdanim rastom cena".
Navodeći marže od 42 posto na pileća krilca ili 70 posto na jogurte, Orban je rekao da je "hitna intervencija" osmišljena kako bi se obuzdali trgovci kojima je "stalo samo do profita".
Više puta se okrenuo protiv velikih trgovačkih lanaca
Otkako se vratio na vlast 2010. Orban se više puta okrenuo protiv velikih međunarodnih trgovačkih lanaca koji su u njegovoj državi počeli da cvetaju nakon pada komunističkog režima, potiskujući tako manje konkurentne domaće trgovce.
Poslednjih godina mađarske vlasti su uvele mere kojima se kažnjavaju multinacionalne kompanije, dok se novac poreskih obveznika preliva u privredne sektore poput bankarstva i telekomunikacija. Neke su od tih velikih domaćih kompanija kasnije su prodate ljudima bliskim Orbanu.
Međutim, veliki evropski lanci kao što su SPAR, Lidl i Tesco dominiraju mađarskim maloprodajnim sektorom, pa je vlada pribegla uvođenju protekcionističkih mera, uključujući porez na superprofit.
Prošle je godine austrijski lanac supermarketa SPAR optužio mađarsku vladu za diskriminaciju stranih kompanija, a vrhovni sud EU presudio je u njegovu korist u odvojenom slučaju.
Trgovci bi mogli povisiti cijene drugih prehrambenih proizvoda
Mađarsko udruženje trgovaca, koje predstavlja mnoge vodeće trgovce u zemlji, odbacilo je optužbe vlade za profiterstvo.
Kažu da se dobit smanjuje ili pretvara u gubitke, pri čemu multinacionalne kompanije moraju da plaćaju porez, za razliku od manjih mađarskih rivala.
Za SPAR se očekuje dodatno mesečno opterećenje od oko 3.7 miliona evra zbog kontrole cena, prema stranici finansijskih vesti Portfolio.
Gabriela Heizler, šefica mađarskog SPAR-a, upozorila je na drastične mere poput mogućih otpuštanja "ako se trenutno regulatorno okruženje ne poboljša".
Ekonomisti upozoravaju da bi trgovci mogli da povise cene drugih prehrambenih proizvoda kako bi nadoknadili izgubljene prihode, što bi na kraju proizvelo suprotan učinak.
Slične mere nametnuo još dva puta
"U početku bi to moglo obuzdati inflaciju jer se radi o širokom spektru proizvoda", rekao je za AFP David Nemet, vodeći analitičar u banci K&H.
Orban je nametnuo slične gornje granice cena 2022. i 202., kada je inflacija skočila na čak 26 odsto nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Nemet je rekao da će najnovije mere, baš kao i prethodne, dugoročno "pojačati inflaciju", pri čemu će cene verovatno biti povećane nakon postepenog ukidanja ograničenja, dodao je on.
Prema Eurostatu, Mađarska je, uz Bugarsku, bila na poslednjem mestu po potrošnji domaćinstava u EU 2023. godine.
Rozalia Patak, nezaposlena majka petoro dece, nada se da će kontrola cena donekle olakšati život građanima.
U potrazi za povoljnim ponudama ponekad se autobusom odveze do obližnjeg grada kako bi tamo nabavila "najjeftiniju testeninu".
"Sve je tako skupo. Ne možemo da priuštimo salamu ni ribu", rekla je ova domaćica koja sada skuplja plastične flaše kako bi zaradila nešto novca sa strane.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)
