Trabanti, mali automobili istočnonemačkog porekla, nekada su važili za predmet podmeha zbog svog izgleda, ali su danas dočekali svojih pet minuta.

Za ovaj model, koji je kasnije postao simbol pada Berlinskog zida, kolekcionari su spremni da izdvoje oko 7.300 evra.

"Prosečna cena dobro očuvanog trabanta 601 je premašila 7.000 evra, a vrednost im samo raste", izjavio je stručnjak Gerd Hajneman iz konsultanske firme "BBE Automotive".

To je izuzetan preokret za automobilčić koji je nekada bio poznat po oblacima izduvnih gasova, 23 konjske snage, maksimalnoj brzini od 100 kilometara na sat i plastičnoj karoseriji. Njegova najsimpatičnija strana bila su prednja svetla koja su mu pružila prepoznatljiv izgled.

Ljubimac komunističkih zemalja

Trabant je automobil koji je proizvodila bivša istočnonemačka fabrika automobila. Bio je najčešće vozilo u Istočnoj Nemačkoj, a masovno je izvožen u zemlje komunističkog bloka, ali i van njega, u Holandiju, Grčku, Veliku Britaniju, Belgiju, Jugoslaviju, pa čak i neke zemlje Afrike.

Trabanti poređani na Međunarodnom skupu trabanta u Nemačkoj
STEFAN SAUER / AFP / Profimedia Automobili poređani na Međunarodnom skupu trabanta u Nemačkoj koji okuplja brojne vozače iz te zemlje, ali i Poljske

U vreme uvođenja u proizvodnju, glavne prednosti su mu bile solidan prostor za četiri odrasle osobe i prtljag u kompaktnoj, lakoj i izdržljivoj karoseriji, brzina i trajnost. Vremenom je u kolektivnoj svesti postao simbol Istočne Evrope.

Iako je automobil bio izuzetno popularan u celom istočnom bloku, u SSSR-u je bio retkost jer faktički nije postojao izvoz u njegove republike. Međutim, tamo gde se pojavio, imao je veliku popularnost.

Na trabant se čekalo i godinama

Tokom više od trideset godina proizvodnje, automobil je pretrpeo sitne, uglavnom kozmetičke izmene, pa je u odnosu na većinu modela svog vremena postao zastareo i neefikasan. Dvotaktni motor nije imao dovoljnu snagu da odgovori zahtevima vremena i proizvodio je preterane količine izduvnih gasova.

trabant je simbol pada Berlinskog zida
Pansegrau / akg-images / Profimedia Trabant je simbol pada Berlinskog zida

Ipak, u uslovima nedovoljne ponude putničkih vozila i ovakav automobil je bio veoma poželjna imovina u zemljama SEV-a, a oni kojima je odobrena kupovina „trabanta” su nakon uplate čekali i po više godina na isporuku. Zato se „trabant” često navodi kao primer nedostataka planske ekonomije i centralizovanog planiranja.

Model je bio u proizvodnji, bez značajnijih promena skoro 30 godina, i za to vreme je proizvedeno 3.096.099 komada.

Časopis "Tajm" je uvrstio "trabant" u svoj spisak 50 najgorih ikada napravljenih automobila, što je možda tačno sa aspekta zapadnih kritičara, ali ne uzima u obzir realnost Istočne Evrope u vreme kada je ovaj automobil bio aktuelan.

Crno-bela fotografija majstora koji popravljaju trabant 1969. godine
Šíp L. / ČTK / Profimedia 

Pored svojih očiglednih nedostataka, "trabant" je bio jednostavan i jeftin za proizvodnju i održavanje, a za uslove istočnoevropske proizvodnje tog vremena i veoma kvalitetno napravljen. Važio je za svestrano i pouzdano vozilo, a može se videti na putevima i dan-danas, decenijama nakon prestanka proizvodnje.

Ne dele svi entuzijazam

Nisu svi oduševljeni "trabantom", a nemačka organizacija za zaštitu životne sredine "Deutsche Umwelthilfe" je posebno zabrinuta zbog izduvnih gasova. Ovaj automobil radi na neekološkoj kombinaciji nafte i benzina, a dugo su aktivisti želeli da ga zabrane.

Smatra se da doprinosi zagađenju vazduha, pa samim tim narušava i zdravlje.

Sa druge strane, turisti u Berlinu mogu grad obilaziti i "trabantom" što je posebna atrakcija.

 (EUpravo Zato/Yahoo news/Politika magazin)